Kako ističe za Portal RTCG jedan od autora ovog dokumenta, Bojan Zeković iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica, za 27 vrsta nema dovoljno podataka, što ukazuje na potrebe većih istraživanja i zaštite ornitofaune Crne Gore.

“Posljedice gubitka bilo koje vrste su nemjerljivi. Mi smo izgubili sve četiri vrste lešinara, trovanjem, ubijanjem. Zapravo se radi o vrstama koji su najbolji čistači prirode, kada je u pitanju animalni otpad, odnosno uginule životinje, koje kod nas često ostaju da se razgrađuju same i potencijal su za zarazne bolesti”, kaže Zeković.

On objašnjava da u CG nije potvrđeno koliko je nedostatak lešinara napravio štete po ekosistem, jer takva istraživanja zahtjevaju dug i ozbiljan pristup, ali na primjeru recimo Indije znamo do čega je doveo gubitak ove vrste ptica.

“Nestalo ih je 99 odsto, uslijedio je povećan broj pasa lutalica i izbijanje zaraznih bolesti. Njihov gubitak je svakako veliki sa turističkog aspekta, jer su ovo vrste koje su rado viđene i turistički privlačne, tako da se ponuda može bazirati i na njihovom posmatranju. To možemo vidjeti na primjeru Uvca u Srbiji, gdje se nalazi najbrojnija kolonija supova na Balkanu”, naglašava Zeković.

Od kritično ugroženih u Crnoj Gori su i roda i sivi soko.

“Poznato je da imamo samo jedan par, u Beranama, da smo imali još jedan koji je iste godine kada se pojavio ovaj u Beranama ubijen na Marezi. Ovo je posljedica proganjanja, jer imamo podatke iz prošlosti da je roda bilo jako puno, a pri tome znamo da su staništa koja su od interesa za ovu vrstu, manje-više ostala ista ili slična. Imamo slučaj i sa sivim sokolom, koji je takođe kritično ugrožena vrsta, zbog trovanja, uništavanja gnijezda, ubijanja. Vrsta koja bi trebala da je jako česta u Crnoj Gori, s obzirom na dobra mjesta za gniježđenje i lov, ali njena populacija je svedena na goli opstanak”, upozorava Zeković.

On objašnjava da čitav sistem crvenih listi ima standardizovanu ljestvicu, koja se kreće od vrsta koje ne ispunjavaju kriterijume da se na njoj nađu, vrsta za koje nije bilo dovoljno podataka, pa sve do iščezlih vrsta.

“U sredini se nalaze tri statusa koji govore o različitom, ali evidentom stepenu ugroženosti, to su ranjive, ugrožene i kritično ugrožene. U slučaju Crne Gore imamo 48 takvih vrsta. Zabrinjava da imamo 9 isčezlih, a za 27 nemamo dovoljno podataka”, kaže Zeković.