“Nije prirodno da Kina i Rusija baš u svemu imaju identične interese. Nakon rata u Ukrajini, Rusija će morati ponovo preispitati svoj odnos prema Evropi i NATO-u. Mislim da nije mudro zauzeti suparnički stav prema dvije države ‘protivnice’. Ni Rusija ni Kina neće postati intimni prijatelji Zapada, ali kad se pojave konkretna pitanja, moramo ostaviti otvorenu mogućnost za drugačiji pristup tim pitanjima. U razdoblju koje je pred nama, Rusiju i Kinu ne bismo trebali združivati kao sastavni element”, rekao je Kisindžer u intervjuu za Fajnenšel tajms, prenosi zagrebački Jutarnji list.

On se osvrnuo i na aktuelnu administraciju SAD, koja svoj veliki geopolitički izazov predstavlja kao borbu demokratije protiv autokratije.

“Moramo biti svjesni razlika u ideologijama i njihovim interpretacijama. S obzirom na evoluciju tehnologije i ogromnu destruktivnost trenutno dostupnog oružja, tuđa neprijateljstva mogla bi nam nametati zahtijevanje za promjenom režima u Rusiji, ali mislim da bismo to trebali izbjegavati, tj. vlastitim stavovima uticati na takve promjene”.

Što se tiče nuklearnih prijetnji, Kisindžer kaže kako smo danas suočeni s tehnologijama koje mogu proizvesti nivo nezamislive katastrofe.

“Čudan aspekt trenutne situacije je taj da se oružje umnožava na obje strane i njegova se sofisticiranost svake godine povećava. Ali gotovo da nema rasprave na međunarodnom nivou o tome što bi se dogodilo kad bi se nuklearno oružje doista i upotrijebilo. Moramo shvatiti da sad živimo u potpuno novoj eri. Tehnologija se širi svijetom pa će diplomatija i rat trebati drugačiji sadržaj i to će biti izazov”, rekao je Kisindžer.

On se s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom susreo 20 do 25 puta.

“Susretao sam se s Putinom kao istraživač međunarodnih odnosa otprilike jednom godišnje u razdoblju od 15 godina i to isključivo zbog akademskih strateških rasprava. Mislio sam da su njegova osnovna uvjerenja neka vrsta mistične vjere u rusku istoriju. Takođe mislim da se osjeća uvrijeđenim zbog ovog golemog jaza koji se otvorio između Rusije i Europe, te istoka. Širenje NATO-a za njega je velika prijetnja. Ali nikad ne bih predvidio napad ovako velikih razmjera i pokušaj preuzimanja druge priznate države”, rekao je Kisindžer.

On misli da je “Putin pogrešno procijenio situaciju s kojom se suočio na međunarodnom planu i očito je pogrešno izračunao sposobnosti Rusije da realizuje tako velik poduhvat”. “Kad dođe vrijeme za nagodbu, svi moraju uzeti u obzir činjenicu da se nećemo vratiti na prijašnji odnos, već na poziciju koja će za Rusiju biti drugačija, ali ne zato što mi to zahtijevamo, već zato što je sama Rusija proizvela tu poziciju”.

Za njega je sad najvažnije pitanje koliko će se ova eskalacija i rat u Ukrajini nastaviti i hoće li se proširiti.

“Nemam procjenu o tome je li Putin dosegnuo granicu svojih sposobnosti. Ako dođe do eskalacije sukoba, hoće li se u tom slučaju koristiti nova kategorija oružja kakvo u 70 godina njegova postojanja nikad nije korišćeno? Ako se ta granica pređe, to će biti izuzetno značajan događaj. Jer na globalnom nivou ne znamo koje bi bile sljedeće linije podjele. Jedna stvar koju ne bismo trebali učiniti, po mom mišljenju, je to jednostavno prihvatiti”, rekao je Kisindžer.