Biljke su “izumile” način fotosinteze kako bi poboljšale vlastiti opstanak, ali su pritom oslobodile kiseonik koji je promijenio cjelokupnu funkciju naše planet. Ovo je samo jedan primjer pojedinačnih oblika života koji obavljaju svoje vlastite zadatke, ali zajedno imaju uticaj na planetarnom nivou.

Ako kolektivna aktivnost života – poznata kao biosfera – može promijeniti svijet, može li kolektivna aktivnost spoznaje i djelovanje temeljeno na toj spoznaji takođe promijeniti planetu? Kada je biosfera evoluirala, Zemlja je zaživjela svoj vlastiti život. Ako planet sa životom ima svoj vlastiti život, može li imati i svoj vlastiti um?

To su pitanja koja je postavio Adam Frenk, profesor fizike i astronomije na Univerzitetu Ročester, te njegovi kolege Dejvid Grinspu s Instituta za planetarne nauke i Sara Voker sa Univerziteta Arizona State. Njihov samoopisani “misaoni eksperiment” kombinuje trenutno naučno razumijevanje o Zemlji sa širim pitanjima o tome kako život mijenja planetu. U radu naučnici raspravljaju o onome što nazivaju “planetarnom inteligencijom” – ideji kognitivne aktivnosti koja djeluje na planetarnom nivou – kako bi podigli nove ideje o načinima na koje bi se ljudi mogli uhvatiti u koštac s globalnim pitanjima kao što su klimatske promjene.

Kao što Frenk kaže: “Ako se ikada nadamo da ćemo preživjeti kao vrsta, moramo upotrijebiti svoju inteligenciju za veće dobro planete”, prenosi znanost.com.hr.