Zagađenje okoline doprinosi većem broju smrtnih slučajeva širom svijeta nego kovid-19, navodi se u novom izvještaju Ujedinjenih nacija.
Posebni izvjestilac UN-a Dejvid Bojd je u izvještaju iznio podatak po kojem su najmanje devet miliona prijevremenih smrti prouzrokovali zagađenje ili toksini iz okoline, što je dvostruko više od broja smrtnih slučajeva evidentiranih u prvih 18 mjeseci pandemije kovida-19.
Kako pšrenosi Hina, u izvještaju piše i da u svijetu od bolesti povezanih sa zagađenjem okoline umire svaki šesti stanovnik planete, što je 15 puta više od broja smrtnih slučajeva od nasilja.
Kada je riječ uopšte o zagađenju okoline, preuranjenoj smrti najviše doprinosi zagađenje vazduha. U izvještaju se procjenjuje da ono uzrokuje oko sedam miliona smrtnih slučajeva godišnje.
Najviše smrti povezanih sa zagađenjem pretežno je evidentirano u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Tamo je ono odgovorno za više od 90 posto smrtnih slučajeva u populaciji.
U posebnoj su opasnosti radnici koji su direktno izloženi štetnim materijama. Godišnje ih umre više od 750.000 zbog izloženosti isduvnim gasovima, azbestu i zagađenju vazduha sitnim lebdećim česticama.
Rješavanje ovog problema može biti ogroman izazov, napisao je Bojd, jer on proizlazi iz kombinacije postojećih i novih prijetnji.
U izvještaju stoji i da je uticaj zagađenja okoline na čovekovo zdravlje povezan sa ostalim ekološkim krizama, poput klimatskih promena i nestanka biološke raznolikosti.
“Hemijska industrija pogoršava vanredna klimatska stanja jer troši više od 10 posto fosilnih goriva proizvedenih na globalnom nivou i godišnje ispušta oko 3,3 milijarde tona gasova sa efektima staklene bašte”, napisao je Bojd.
Upozorio je i da globalno zagrijevanje doprinosi oslobađanju i ponovnom aktiviranju opasnih materija iz lednika koji se otapaju, a odmrzavanje perfmafrosta moglo bi “osloboditi” brojne viruse i bakterije.
“Zagađenje i toksične materije istovremeno su jedan od pet glavnih pokretača katastrofalnog pada biološke raznolikosti, s posebno negativnim uticajem na oprašivače, insekte, slatkovodne i morske ekosisteme (uključujući i koralne grebene) te na ptičju populaciju”, zaključuje se u izvještaju.








0 Comments