Srbija kasni u trci sa vremenom u borbi protiv klimatskih promjena, a ova zemlja je po glavi stanovnika veći zagačivač nego mnogo jače ekonomske sile, rečeno je na konferenciji za novinare ekološkog "Bels" pokreta u Srbiji, povodom samita o klimatskim promjenama koji je počeo u Kopenhagenu.

Predstavnik "Belsa" Zvezdan Kalmar rekao je da skoro 65 do 80 odsto emisija zagađivača u Srbiji dolazi od energetskog sektora, a potom slijede poljoprivreda i transport.

On je rekao da je Srbija 6,8 puta energetski intenzivnija nego što je svjetski prosjek i da je vrijeme da počne da se ponaša kao veliki zagađivač, a ne "kao mala nedužna državica u razvoju".

Predstavnica pokreta Aleksandra Knez Milojković navela je da su ovaj i slični regionalni pokreti uputili pismo najvišim državnim zvaničnicima u regionu, u kojima su ih pozvali da bude napravljen Klimatski akcioni plan za zapadni Balkan i intenzivirana regionalna saradnja o ovom pitanju, prenosi portal Biznis.ba.

U pismu, koje su regionalni "Bels" pokreti objavili danas minut do dvanaest u svim zemljama regiona, insistira se da lideri zemalja zapadnog Balkana, odmah poslije Kopenhagena, počnu sa konkretnim akcijama i sačine nacionalne planove kao odgovor na klimatske promjene.

Od lidera regiona se traži da zaštite građane i prije ulaska njihovih zemalja u EU, te da se buduće investicije, osim procjene uticaja na životnu sredinu, uključe i u procjene uticaja na klimatske promjene.

Državni sekretar u Ministarstvu životne sredine Srbije Ivica Radović rekao je da se više od 30 odsto zakona, koje ova država mora da usaglasi sa evropskim zakonodavstvom, odnosi na zakone iz oblasti zaštite životne sredine.

On je dodao da je Ministarstvo do sada usaglasilo više od 90 odsto potrebnih zakona iz ove oblasti, ali da je problem njihova slaba provodivost na lokalnom nivou.