Predsjedavajući Međuvladinog panela Ujedinjenih nacija za klimatske promjene doktor Radžendra Pačauri je ocijenio da su optužbe za lažiranje podataka o klimatskim promjenama vrlo ozbiljne i da će biti istražene.

"Sasvim sigurno ćemo preispitati sve dokaze i onda ćemo zauzeti stav o tom slučaju. Izvjesno je da čitavu stvar ne želimo da gurnemo pod tepih. Riječ je o vrlo ozbiljnom problemu, pa zato želimo da se upoznamo sa svim detaljima", kazao je on u razgovoru za BBC.

U javnost su nedavno procurele e-mail poruke koje su razmjenjivali naučnici sa Odjeljenja za istraživanje klimatskih promjena na britanskom univerzitetu Ist Anglija, čiji je zadatak da daje ključne preporuke UN. U porukama, od kojih su neke stare i 13 godina, navodno se razmatra mogućnost mananipulisanja raspoložvim podacima.

Sada se postavlja pitanje kako će na Klimagejt reagovati političari kada se, za nekoliko dana, okupe u Kopenhagenu, gdje počinje samit UN o klimatskim promjenama.

BBC je pitao Freda Pirsa, koji o očuvanju životne sredine piše za ugledni naučni časopis Nju sajentist, da li inkriminirajući imejlovi sa univerziteta Ist Anglia zaista potkopavaju tvrdje da se klima mijenja zbog ispuštanja štetnih gasova u atmosferu.

"Mislim da ne. Pročitao sam veliki broj od više stotina imejlova i oni ne sugerišu da je ovdje riječ o zavjeri da se ljude navede na pogrešan zaključak, odnosno da se naučni podaci iskrive. No, oni ipak ukazuju na postojanje, da tako kažem, ušančenog stava kod naučnika koji su zabrinuti zbog sumnje nekih svojih kolega u postojanje klimatskih promjena, odnosno njihovih zahtjeva da pruže konkretne dokaze o tome da ispuštanje štetnih gasova u atmosferu zaista dovodi do povećanja temperature. Naučnici osumnjičeni za manipulisanje podacima nijesu se pokazali u dobrom svijetlu, ali to ne znači da je i nauka o klimatskim promjenama dovedena u pitanje. Ukratko, stav koji su neki naučnici zauzeli prema svojim kritičarima sasvim sigurno nije dobar za nauku uopšte, koja bi trebalo da podrazumijeva razumnu i otvorenu debatu."

Drugi sagovornik BBC-ja, profesor Filip Stot sa Londonskog univerziteta, smatra da bi incident sa procurelim imejlovima mogao da ima vrlo ozbiljne posljedice.

"Nauka o klimatskim promjenama je jedna vrsta obrnute piramide, drugim riječima ona počiva na nevjerovatno malim temeljima. Ona zavisi od nekolicine ljudi koji izrađuju modele. Ujedinjene nacije ne vrše istraživanja – one samo prikupljaju rezultate istraživanja 30 do 40 naučnika i na osnovu njih zacrtavaju svoju politiku. Ako dno piramide propadne, srušiće se i čitavo zdanje, odnosno cijela piramida, zajedno sa ogromnim, često prikrivenim, političkim interesima. Zbog toga je to što se desilo na univerzitetu Ist Anglia izuzetno važno", rekao je Stot.