Prema navedenom istraživanju, gotovo 41% ispitanika je izjavilo da im se zarada ne uvećava po osnovu ostvarenog prekovremenog rada, dok svaki peti ispitanik ističe da ne koristi godišnji odmor, a gotovo 14% njih ne koristi ni pripadajući sedmični odmor.

Oko 14% ispitanika je istaklo da su prinuđeni da rade dopunski posao radi obezbjeđivanja egzistencije, od čega samo njih 17,5% ima potpisan ugovor o dopunskom radu.

Trećina ispitanika planira ili je već preduzela konkretne aktivnosti po pitanju odlaska iz Crne Gore. Kao najčešći odgovor kada su u pitanju razlozi za odlazak iz Crne Gore, ubjedljivo se navodi odgovarajuća zarada, dok su na drugom mjestu bolji uslovi rada.

Minimalna zarada u Crnoj Gori, od 1. oktobra tekuće godine iznosi 250 eura, a minimalna potrošačka korpa oko 650 eura, pri čemu su izostavljeni troškovi stanovanja.

Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje registrovano je ukupno 55.000 nezaposlenih lica. Oko 40.000 osoba radi na crno. U prosjeku, zaposleni u Crnoj Gori rade 44,5 sati sedmično, pri čemu većina njih nije uopšte ili je samo djelimično plaćena za taj rad.

Na granici siromaštva živi 23,6% građana.

Istraživanje je rađeno pod pokroviteljstvom Međunarodne organizacije rada, a obuhvatilo je 1010 ispitanika, što je reprezentativan uzorak.

“Nepovjerenje građana u institucije sistema je očigledno i zabrinjavajuće”, konstatuje Unija slobodnih sindikata Crne Gore i poziva donosioce odluka i političke stranke u Crnoj Gori da, “umjesto produbljivanja razlika po svim osnovama, počnu da se bave stvaranjem jednakih mogućnosti, smanjenjem jaza između bogatih i siromašnih, jačanjem institucija sistema, uvođenjem odgovornosti na svim nivoima, otvaranjem novih radnih mjesta, te održivim rastom i razvojem.“