Novo istraživanje Univerziteta Ajova zaključuje da je u evropskoj populaciji muški nos otprilike 10% veći od ženskog. Naučnici pretpostavljaju da razlika u veličini nosa nastaje zbog razlika među polovima u građi i potrošnji energije. Muškarci generalno imaju više mišićne mase, što zahtjeva više kiseonika za mišićno tkivo kako bi ono raslo i bilo neoštećeno. Veći nos podrazumijeva da se može udahnuti više kiseonbika u organizam, u krv koja snabdijeva mišiće.

Naučnici primjećuju da se razlike u veličini nosa između muškaraca i žena počinju pokazivati u dobi od 11 godina, kad nastupa pubertet. Fiziološki gledano, muškarci počinju razvijati veću mišićnu masu od te dobi, dok žene nakupljaju više masnog tkiva. Ranija su istraživanja pokazala da za vrijeme puberteta kod muškaraca se otprilike 95% povećene tjelesne mase odnosi na nemasno tkivo (poput mišića), u poređenju s 85% kod žena.

Studija objašnjava I zašto je naš nos manji od noseva naših predaka, među ostalima i Neadertalaca. Razlog tome je činjenica da su naši daleki preci imali veću mišićnu masu, te su morali imati veće noseve kako bi im mišići dobijali dovoljno kiseonika. Moderni ljudi imaju manje mišićne mase, pa im ni veći nos nije potreban.

Još jedan zanimljivi aspekt istraživanja se tiče naše percepcije nosa. Nos nije samo centralni ukras lica, već je i vrijedan produžetak našin pluća.