Negativni prirodni priraštaj registruje se već mjesecima u nizu pa je tako od septembra prošle do aprila ove godine umrlo 1.668 više ljudi nego što se u tom periodu rodilo.

U Crnoj Gori je, od jula prošle godine, kada je krenuo drugi talas virusa, do aprila ove godine umrlo ukupno 7.474 ljudi, od čega je 1.483 osoba izgubilo bitku s virusom korona.

To je preko dvije hiljade ljudi više u odnosu na petogodišnji prosjek preminulih od 2015. do 2019. godine i u odnosu na prethodnu godinu za navedene mjesece.

Porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek.

U poređenju s istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

To pokazuje uporedna analiza podataka Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje.

Da je moguće govoriti o mnogo većem broju preminulih od virusa korona nego što to pokazuju zvanični podaci Vijestima je potvrdio direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Galić je kazao da se prema studiji objavljenoj u časopisu “Nature”, osobe koje su prebolovale kovid 19 infekciju su u 59 odsto većem riziku od smrti šest mjeseci nakon ove infekcije nego osobe koje se nisu zarazile virusom.

To bi značilo, kako je objasnio Galić, da tokom šest mjeseci od infekcije postoje dodatnih osam smrtnih slučajeva na 1.000 stanovnika, koji su posljedica komplikacija infekcije od virusa korona.

“Ovi smrtni slučajevi nigdje u svijetu još uvijek nisu dio zvanične statistike o broju umrlih od kovida 19”, rekao je Galić.

On tvrdi da će stvarni broj preminulih od kovida 19 biti poznat tek nakon što se uradi revizija mortalitetne statistike na nivou cijelog svijeta.