Diskriminacija lijevo-desno kompleksan je neuropsihološki proces koji uključuje nekoliko viših neuroloških funkcija poput sposobnosti povezivanja senzorne i vizualne informacije, jezičnu funkciju i pamćenje, prenosi geek.hr.

Nekima to dolazi sponatno, a nekima predstavlja znatan izazov.

Neke od najtragičnijih grešaka u medicini bile su operacije koje su se izvodile na pacijentovoj pogrešnoj strani: odstranjivanje pogrešnog bubrega ili amputacija pogrešne noge.

Postoje sistemi, provjere i balansi kako bi se predvidjele i minimizirale ove vrste pogreški, a kada se dogode, obično je razlog ljudski faktor.

Pogreška je inherentna karakteristika ljudskog ponašanja – ponekad jednostavno griješimo – ali lijevo-desno pogreške više su od jednokratnih nesreći.

Dokazi predlažu da je zbunjenost oko lijevog i desnog češća kod žena. Literatura predlaže da muškarci demonstriraju veći stupanj vizualno-prostorne funkcije.

Uz objektivno mjerenje sposobnosti 234 studenata medicine u razlikovanju lijevog i desnog, ispitanici su podvrgnuti i njima tipičnim ambijentalnim zvukovima bolničkih odijeljenja i prekidali ih kliničkim pitanjima.

Rezultati su bili zapanjujući. Čak i pozadinska buka bolničke okoline bila je dovoljna smetnja da neke studente medicine poremeti u procjenjivanju lijevog i desnog.

Postavljanje niza pitanja tokom razlikovanja lijevog i desnog imalo je još veći uticaj. „Efekt ometanja“ bio je veći za starije studente i za studentice.

Sposobnost pojedinca da procijene svoje mogućnosti razlikovanja desnog i lijevog takođe često nije bila precizna. Mnogi studenti mislili su da su u tome dobri, ali se pokazalo da nisu.