Skupština Crne Gore, prilikom usvajanja izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, mora uvažiti mišljenje Evropske unije (EU), poručio je crnogorski premijer Zdravko Krivokapić, dodajući da bi suprotno značilo da je Crna Gora prešla „crvenu liniju“ u pregovorima sa EU.

Nova parlamentarna većina, 3. februara je najavila da će ukinuti postojeći Zakon o tužilaštvu i donijeti novi. Cilj je, kako su obrazložili, da se sprovedu smjene u tužilaštvu jer smatraju da sa postojećim tužiocima borba protiv kriminala i korupcije nije moguća.

Međutim, EU je u više navrata kritikovala ovu namjeru pozivajući vlast da ne ide nazad sa reformama.

Krivokapić je poručio da bi to „nazadovanje“ spriječilo da Crna Gora odradi ciljane aktivnosti na putu ka EU.

Crna Gora je otvorila sva poglavalja u pregovorima sa Evropskom unijom. Do sada su privremeno zatvorena tri poglavlja.

Prema njegovim riječima, oredjeljenje Vlade je vladavina prava i poštovanje svih međunarodnih sporazuma.

„Naša obaveza prilikom donošenja sistemskih zakona koji se tiču vladavine prava je da budu konsultovani naši partneri, što znači da treba imati širu raspravu, uključiti eksperte EK i uvažavati mišljenje Venecijanske komisije“, poručio je Krivokapić.

Nova parlamentarna većina predvođena Demokratskim frontom, od prvog dana osvajanja vlasti u Crnoj Gori (izbori na kojima su pobjedili održani su 30. avgusta 2020.), insistirala je na smjeni specijalnog tužioca Milivoja Katnića, koji je bio glavni tužilac u slučaju poznatom kao „Državni udar“ a u kome su, između ostalih, dvojica lidera DF nepravosnažno osuđena na po pet godina zatvora.

Usvajanjem ovih izmjena automatski bi prestao mandat tužiocima u Specijalnom tužilaštvu na čijem čelu je Milivoje Katnić, uključujući i njega.

Uprkos upozorenjima Evropske unije, DF je ostao pri stavu da izmjene tužilačkih zakona treba usvojiti, kao i da je manji problem zatezanje odnosa sa Briselom od smjena u vrhu tužilastva.

Demokratski front je proceduru pokrenuo u Skupštini gdje se kao predlagači promjena tužilačkih zakona zvanično pojavljuju pet poslaničkih klubova nove većine koji imaju 41 poslanika u parlamentu, tijesnu većinu od ukupno 81 poslanika.

Vanredna sjednica Skupštine na kojoj bi se tužilački zakoni mogli naći na dnevnom redu planirana je za 18. februar.