Mogu razaznati uzrok i posljedicu

U testu su novokaledonske vrane bile smještene u ograđeni prostor gdje bi se štap pojavio iz skrivenog prostora. Koristili su dva scenarija: u prvom je čovjek ulazio u prostoriju prije nego što bi se štap pomakao i odlazio nakon toga. U drugome, čovjek bi ostao skriven. U prvom slučaju bi vrane bile mnogo opuštenije, pravilno povezujući pokret štapa s prisutnošću čovjeka. Tražile bi hranu i normalno se ponašale. U drugom slučaju vrana ne bi znala razlog prisutnosti štapa pa bi bila na oprezu.

    Razumiju različite volumene vode

U eksperimentu s epruvetama utvrđeno je ne samo da vrane mogu razlikovati vodu i pijesak, nego i različitost volumena vode. Baš kao u basni, vodile su računa o odnosima uzroka i posljedica tako što su odabirale opcije koje više podižu nivo vode kako bi došle do hrane. Takođe su pokazale prednost za onu cijev od koje će profitirati s najmanje uloženog rada.

    Zlopamtila su i mogu to prenijeti drugim vranama

Naučnici ponekad nose maske kad moraju uhvatiti i označiti vranu, jer vrane prepoznaju lica. Ne samo to, nego to čak prenesu drugim vranama što svjedoči o njihovoj komunikaciji.

    Održavaju sprovode

Kad vrana ugine često se vide druge vrane kako se okupljaju i stvaraju puno buke – baš kao i ljudi. Razlog za to bio je nepoznat do 2015. godine. Vrane se, naime, okupljaju oko svojih mrtvih kako bi saznale o opasnostima koje im prijete.

    Dovoljno su pametne da budu paranoične

Nedavno je otkriveno da posjeduju nešto poznato kao teorija uma – inače ljudima svojstven kognitivni mehanizam prepoznavanja mentalnih stanja u sebi i spoznaja da drugi imaju mentalna stanja koja se mogu razlikovati od njihovih. Kada žele skrivati hranu za kasnije, opreznije to rade kad su u blizini druge ptice.

    Mogu rješavati složene zagonetke s više koraka

Vrane koje nisu bile laboratorijske, već iz divljine, rješavale su složenu zagonetku od 8 pojedinačnih koraka koji su morali biti riješeni u vrlo specifičnom redosljedu kako bi se oslobodila hrana.

    Mogu sami praviti alate

Vrane znaju koristiti alate, ali ako nema ničega dostupnog napraviće već nešto same. Ne samo to, nego će i alat sačuvati za poslije umjesto da ga zaborave nakon jednokratne upotrebe.

    Socijalno izopštavaju sebične pojedince

Vrane nemaju Facebook da druge uklone s liste prijatelja ili mobitel da zanemare sms, ali praktikuju slično socijalno distanciranje prema onima koji ih iznevjere, što je dosad zapaženo samo kod ljudi i šimpanza.

    Mogu vježbati samokontrolu

Vrane ne pokreće isključivo instinkt – mogu doživjeti iščekivanje i izvježbati samokontrolu ako je krajnji rezultat veća nagrada.

    Mogu planirati budućnost i razmjenjivati stvari

Vrane donose odluke za budućnost  izvan njihovog trenutnog senzorskog konteksta, baš poput majmuna.

    Pamte ljude koji su bili dobri prema njima

Studija je uključivala vrane i ljude kako razmjenjuju niskokvalitetnu hranu (hljeb) za visokokvalitetnu (sir). Jedan bi eksperimentator pošteno izvodio trgovanje s vranom, a drugi bi vranu prevario pa bi nakon što bi mu ona dala hljeb u zamjenu za sir – on sir pojeo. Nakon mjesec dana vratila su se tri čovjeka da opet trguju hranom: pošteni eksperimentator, nepošteni i neutralni kojeg dosad nisu viđale. Vrane bi zapamtile onog poštenog i jedino s njim bi nastavile razmjenu.

    Koriste geste za komuniciranje

Baš kao bebe prije nego što nauče govoriti, vrane komuniciraju koristeći geste. Poput prikupljanja predmeta i pokazivanja istoga drugim vranama ili nuđenja predmeta drugima.

    Vole se igrati

 

Vrane po raznim predanjima i legendama mogu s lakoćom putovati različitim dimenzijama kao što su carstvo snova, zemlja mrtvih, dom bogova, pakao i nebesa.

Stari Sloveni su poštovali boginju smrti, Moranu, koja je dovođena u vezu sa porodicom vrana, tačnije gavranom, kao simbolom smrti.

U svim kulturama, vrane su vjesnici promjene. One predstavljaju duboke i snažne elemente prirode. (Izvor: Sakupljeno iz više izvora)