Mihail na hebrejskom znači „ko je kao Bog“ ili „ravan Bogu“.

Prema predanju, on je predvodnik vojske anđela koja brani čovječanstvo od palih anđela i zla. Sveti arhangel Mihailo prisutan je u svim religijama, a u hrišćanskoj crkvi ustanovljen je kao praznik još u vrijeme pape Silvestera Prvog (314—335) i patrijarha Aleksandra Aleksandrijskog (326).

Anđeli prenose poruke. Grčka riječ angelos znači vjesnik a Oksfordski univerzalni rječnik daje ozbiljnu definiciju anđela: „duh čuvar ili božanski glasnik, onaj iz reda duhovnih bića koja su superiorna ljudima u moći i inteligenciji, koji su sluge i glasnici Božanstva.“

Krilati anđeli dio su misterije svake civilizacije. Njihova priroda je u neku ruku sasvim različita od ljudske, a u neku ruku joj je slična. Anđeli su bestjelesni, i time, nevidljivi za naše fizičke oči. Nemajući tijela, nemaju ni tjelesnih potreba – nema bola, strasti, briga, ne žene se i ne udaju, nemaju brige o budućnosti niti strah od smrti. Sa druge strane, slični su ljudima po tome što su ličnosti, i svaki je svjestan sebe. Posjeduju razboritost, osjećajnost, slobodnu volju i djelotvornu sposobnost. Imaju lična imena kao i  ljudi.

Anđela ima svuda. Grci su ih zvali horae,  u Persiji su bili fereshta,  u vikinškim vjerovanjima valkyres. Anđela ima u budizmu, zoroasterizmu, taoizmu. U Mesopotamiji i Asiriji, vjerovalo se u anđele, a vjerovanje se prenijelo do manihejskog, judejskog, hrišćanskog i muslimanskog svijeta.
(Izvor: avantartmagazin.com)