“Moj kabinet i svih bivših predsjednika CANU nalazi se u spavaćoj sobi nekadašnjeg predsjednika Crne Gore Blaža Jovanovića, a kabinet generalnog sekretara Akademije u sobi njegove supruge Lidije. Živimo u takvim uslovima, dugačka je priča o našoj zgradi…“, požalio se, prije osam godina u emisiji „Načisto“ tadašnji predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) Momir Đurović.

Kako tada, tako je i danas. Crnogorski akademici još uvijek čekaju na useljenje u nove prostorije, a kako sada stvari stoje, to čekanje produžiće se još par godina.

Prije skoro deceniju obećana, ali nesuđena im šestospratnica na lijevoj obali Morače prenamijenjena je za potrebe državne uprave. Za CANU se ove godine počela graditi nova zgrada na staroj, prepoznatljivo lokaciji, ispod Gorice. Akademici  su zadovoljni dinamikom izvođenja radova i vjeruju da će poživjeti još toliko da dočekaju useljenje u novo zdanje.

“Da je mjesna zajednica, pa bi imala bolje uslove nego što je CANU imala do sada. To je bila mala zgrada, kao stambeni objekat. Sve ove godine, nijesmo imali đe izložiti brojna umjetnička djela koja smo dobijali kao poklone. Sve je to bilo u paketima u podrumu“, kaže za PCNEN akademik Zuvdija Hodžić.

Komentarišući započetu izgradnju nove zgrade ispod Gorice, Hodžić vjeruje da će CANU najzad dobiti zdanje koje joj odgovora.

„Nikad nije kasno. Uslovi će biti izvanredni. Izgradnja je u toku, akademici imaju strpljenja da čekaju. Ovi koji su sada živi, valjda će dočekati da uđu u Akademiju kao u svoju kuću“, kaže Hodžić.

Govoreći o uslovima u kojima CANU sada funkcioniše, akademik Niko Martinović ističe da je stara zgrada pod Goricom bila neuslovna, sastavljena od jednog kamenog i drugog montažnog dijela, što je „neprimjereno za najvišu naučno umjetntičku instituciju u državi“.

“Sada je najveći problem što ne možemo da održavamo tribine, promocije knjiga, jer nemamo salu za to. Ona se nalazila u montažnom dijelu, koji je srušen zbog izgradnje nove zgrade. Mjesto ispod Gorice je prepoznatljivo, ta lokacija je dio identiteta CANU, pa je i najadekvatnija“, kaže za PCNEN akademik Niko Martinović.

Rezidencija Crnogorske akademije nauke i umjetnosti nalazi se na adresi Rista Stijovića br. 5, u dijelu grada ispod Gorice. Iz CANU navode da je bilo više pokušaja da se riješi pitanje prostora.

“Uvažavajući stav CANU da akademija, kao autonomna institucija, treba da ima zasebnu zgradu, početkom 2017. godine postignut je dogovor sa Vladom Crne Gore da se objekat u izgradnji namijenjen CANU ustupi Vladi za njene potrebe, a da se nova zgrada CANU gradi na postojećoj lokaciji na kojoj je Akademija već skoro 50 godina“, saopšteno nam je iz CANU.

Radovi na izgradnji novog objekta i rekonstrukcija postojećeg započeti su u maju ove godine. U Upravi za javne radove ističu da se radi o reprezentativnom kompleksu vrijednom oko devet miliona eura. Izvođač radova je podgorička kompanija “Novi Volvoks”, a ugovorom je predviđeno da izgradnja bude završena sredinom 2022. godine, ukoliko ne dođe do otežavajućih okolnosti na koje izvođač ne može da utiče.

“U toku su zemljani radovi i priprema za armirno-betonske radove. Najprije će biti izgrađen novi objekat površine oko 5.300 metara kvadratnih, nakon čega će se pristupiti rekonstrukciji postojećeg zdanja. U novom objektu, planirani su centralni atrijum, svečana i skupštinska sala, administrativne i tehničke prostorije, biblioteka i više manjih sala za sastanke. Rekonstrukcija postojećeg objekta na oko 700 metara kvadratnih obuhvata kancelarijski prostor, salu za sastanke, atelje za akademike, sanitarne i tehničke prostorije. Predviđeno je uređenje okolnog terena, a planirana su i 42 parking mjesta”, saopšteno nam je iz Uprave CANU.

U vrijeme kada je na čelu CANU bio dr Momir Đurović, dogovoreno je da se Vladi ustupi zemljišta na kojoj je zgrada Akademije u zamjenu za odgovrajući prostor. U projektovanju zgrade kod mosta Milenijum, koju je Vlada namijenila CANU, akademici nijesu učestovali, kako je govorio akademik Đurović, kao i da oni nijesu zahtijevali objekat površine oko 6.000 metara kvadratnih.

Akademici su tada bili u u sporu sa Vladom Crne Gore zbog novog Zakona o CANU, koji je propisivao verifikaciju članova nevladine organizacije Dukljanska akademija nauka i umjetnosti (DANU). CANU je bila izabrala samo pet akademika DANU u svoje članstvo, dok su 22 akademika odbijena. Izabrani akademici su odbili članstvo zbog solidarnosti sa ostalima, a onda je Vlada uvela restriktivne mjere CANU, pa je obustavljeno finansiranje iz budžeta. Uslijedila je tužba, a nakon višegodišnje parnice postignut je dogovor, tužbe povučene, a CANU su isplaćena dugovanja, čiji iznosi nijesu poznati javnosti.

Irena ČEJOVIĆ