“Nismo za narušavanje javnog zdravlja, već brinemo za EKONOMSKO zdravlje svih građana i privrednika koji posluju u Crnoj Gori koje je, vidjećete, snažno isprepletano sa javnim zdravljem”, poručili su iz ove agencije.

U anastavku prenosimo sve argumente agencija Fidelity consulting

“Krećemo od osnovnog argumenta IJZ za zatvaranje ugostiteljskih objekata: vlasti u drugim državama ponovo sprovode zatvaranje ugostiteljskih objekata, pa moramo i mi. Primjenjivanje sistema copy-paste rješenja jednostavno nije dobro iz razloga što svaka država ima svoje specifičnosti koje, ukoliko se ne sagledaju u ukupnom kontekstu, mogu dovesti do dugoročno tragičnih ekonomskih posljedica. Evo samo jedne naše specifičnosti: prema podacima Svjetskog savjeta za turizam i putovanja za Crnu Goru, u našoj državi u ovoj grani privrede je vezano čak 66.0000 radnih mjesta, što čini POLOVINU radnih mjesta u privatnom sektoru! Najveći broj ovih radnih mjesta vezano je za sektor ugostiteljstva. Dodamo li ovom podatku da veliki broj ljudi u ovom sektoru rade na crno (neformalni rad), nadamo se da razumijete zašto primjenjivanje sistema copy-paste, bez sagledavanja efekta mjere zatvaranja na ukupno EKONOMSKO zdravlje Crne Gore, nije dobar pristup.

Tu dolazimo do drugog argumenta: većina ugostitelja pošteno i časno obavlja svoju privrednu djelatnost, pridržava se svih mjera IJZ, plaća poreze i da budemo otvoreni – jedva krpi kraj s krajem od marta ove godine. Još jedno zatvaranje bi zadalo konačni udarac većini ugostitelja koji će, sasvim je sigurno, zatvoriti kompanije, otpustiti radnike i uvesti firme u stečaj. Ako se zatvore ugostiteljski objekti po drugi put u 6 mjeseci, preko noći će se stvoriti armija nezaposlenih ljudi koji ne mogu tako jednostvano naći posao; iz pozicije onih koji pune budžet, preko noći će postati ljudi koji prazne budžet (zavisiće od zaista bijednih naknada za nezaposlenost), što će u konačnom stvoriti dodatni pritisak na javne finansije.

Nadovezujući se na prethodno, evo i trećeg argumenta: kada se zatvore ugostiljeski objekti, prihodi centralnog ali i lokalnih budžeta biće manji što u svojoj konačnici znači neminovno SMANJENJE plata i penzija koje se finansiraju iz budžeta. Smanjenje plata i penzija je stoga NEMINOVNO u slučaju zatvaranja ugostiteljskih objekata; obzirom da je Crna Gora visoko zadužena država (javni dug već sad iznosi 90% BDP-a sa tendencijom rasta) te nema odakle finansirati isti nivo izdataka za plate I penzije jer će se budžet – dramatično slabije puniti. Sve će to dovesti do dodatnog urušavanja ionako niskog životnog standarda stanovništva; mnogi ljudi će preko noći “skliznuti” u siromaštvo.

Četvrto, druge države mnogo izdašnije subvencioniraju ugrožene djelatnosti od naših 222 eura, koliko iznosi maksimalna mjesečna subvencija po radniku u Crnoj Gori. Dodatjmo i to da u drugim državama, veliki broj ljudi radi u drugim privrednim granama koje se mogu lakše prilagoditi novonastalim promjenama, pa udar na EKONOMSKO zdravlje države nije tako izraženo kao u Crnoj Gori.

Peto, pojava COVID19 stvorila je psihičke probleme pojedincima koji će pak ostaviti trajne posljedice po društvo u cjelini. Prema relevantnim izvještajima, raste nasilje u porodici (posebno prema ženama i djeci) dok se društvo još intenzivnije raslojava na štetu siromašnih građana.”