Istraživanje je razmatralo kako su ljudi informisani o vakcinama preko različitih kanala komunikacije i otkrilo je da je oko 2.500 odraslih Amerikanaca – oko 20 odsto ispitanika – pogrešno informisano o ovoj temi. “Ovako visok nivo dezinformacija u ovoj oblasti je zabrinjavajući, jer može imati veliki uticaj na stope vakcinacije, a neophodno je da one budu visoke kako bi se održao kolektivni imunitet”, objašnjavaju naučnici.

“Proučavanje obrazaca upotrebe informacija u različitim medijima pomoglo nam je da objasnimo promjenu nivoa dezinformacija”, objašnjavaju istraživači. Tako su ispitanici koji su pokazali veću izloženost informacijama o boginjama i MMR vakcini na društvenim medijima, bili nedovoljno informisani o vakcinama. Nasuprot tome, procenat neinformisanih se smanjuje među onima koji su preferirali tradicionalne medije.

Prema riječima Dominika Stekule iz Anenberškog centra za javnu politiku i vodećeg autora studije, “ljudi koji su dolazili do informacija preko tradicionalnih medija imali su manju vjerovatnoću da podrže lažne tvrdnje o vakcinaciji”.

Rezultati sugerišu da društvene mreže sadrže veliku količinu dezinformacija o vakcinaciji, dok tradicionalni mediji vjerovatnije odražavaju naučni konsenzus o njenim koristima i sigurnosti, tvrde istraživači.

Lažne informacije brzo se šire. Rezimirajući neke brojke koje su proistekle iz studije, naučnici su, između ostalog, primijetili da:

– 18 odsto ispitanika pogrešno tvrdi da vakcine izazivaju autizam

– 15 odsto pogrešno tvrdi da su vakcine pune toksina

– 20 odsto pogrešno potvrđuje da je za roditelje bolje da odaberu kako odložiti ili distribuirati vakcine

– 19 odsto potvrđuje da je bolje razviti imunitet zaražavanjem nego vakcinacijom

Istraživači su takođe otkrili da nivo povjerenja u medicinske stručnjake utiče na uvjerenja neke osobe o vakcinaciji. Prema tome, “nizak nivo povjerenja u medicinu podudara se sa vjerovanjem u pogrešne informacije o vakcinama”, kažu istraživači.

Dalje, studija je pokazala da se ta dezinformacija vremenom pokazala otpornom.

Istraživači napominju da iako nalazi pokazuju samo korelaciju između medijskog izvještavanja i stavova pojedinca, a ne uzročno – posljedično, ovi nalazi ne utiču na efektivnost nacionalnih kampanja za vakcinaciju, uloge zdravstvenih radnika u tretmanu dezinformacija kao i društvenog uticaja prevara koje se brzo šire društvenim mrežama.

Nalazi dolaze u vrijeme kada se nekoliko zemalja raspravlja o tome da li da pooštri svoje zakone u vezi sa vakcinacijom i u kojima su razni mediji pokazali sve veće interesovanje za promociju tačnih informacija. Istraživači, sa svoje strane, zaključuju da je “povećanje količine sadržaja u korist vakcinacije u medijima korisno na duži rok”. (Izvor: Nacionalna geografija)