“Prva prepreka je ulazak Evropske unije u debatu o statusu Kosova imenovanjem Miroslava Lajčaka. Ovo je značajno jer Lajčakov posao nije toliko da riješi status Kosova, koliko da stopira SAD da pitanje riješe podjelom Kosova, čiji bi se destabilizujući efekti, kako se plaše Njemačka i druge države, mogli preliti na cio region”, naveo je on u autorskom tekstu za Danas.

“Druga prepreka je podizanje optužnice za ratne zločine protiv Hašima Tačija, kao i njegovo kasnije povlačenje sa mjesta vodećeg pregovarača Kosova sa Srbijom. Ovo je važno, jer je Tači bio jedna od rijetkih političkih figura sa Kosova koji je bio voljan da napravi dogovor sa Srbijom, a da to uključuje podjelu, a njegov odlazak ostavio je veliki prazan prostor bez ijednog kandidata koji bi ga naslijedio”, navodi se u tekstu.

Les kaže da će namjera SAD biti da nastavi proces, jer je Vašingtonu u interesu da neutrališe potencijalnu tačku sukoba i istisne Rusiju sa Balkana i da specijalni izaslanik za dijalog Kosova i Srbije Ričard Grenel “smatra da ima uticaj na Prištinu kada prijeti da će ostaviti nedovršen pravni status Kosova ako Albanci odbiju da sklope sporazum sa Srbijom”.

“SAD bi mogle podstaći EU da promijeni svoj stav i prihvati podjelu kao ishod. To nije nemoguće, budući da su ključne ličnosti, poput Žozefa Borela, Emanuela Makrona i Sebastijana Kurca, pokazale da su popustljivi prema ovoj ideji”, smatra Les.