SZO: Sve više adolescenata u Evropi ima psihičke probleme

by | maj 19, 2020 | Novosti | 0 comments

Izvještaj je proizvod opsežne analize velikog broja podataka o fizičkom i mentalnom zdravlju i društvenim odnosima grupe od 227.441 školske djece starosti 11, 13 i 15 godina iz 45 zemalja i ukazuje na to da je nivo mentalnog zdravlja adolescenata u mnogim zemljama opao u periodu između 2014. i 2018. godine.

“Sve veći broj dječaka i djevojčica širom evropskog regiona ima probleme s mentalnim zdravljem i osjeća se deprimirano, nervozno ili razdražljivo i to je razlog da svi mi budemo zabrinuti”, rekao je regionalni direktor SZO za Evropu Hans Kluge.

Prema izvještaju, problemi sa mentalnim zdravljem kod adolescenata povećavaju se tokom odrastanja, a djevojčice su pod izraženijim rizikom u odnosu na dječake, navodi se u saopštenju kancelarije SZO za Evropu.

Takođe, četvrtina adolescenata najmanje jednom sedmično osjeća nervozu i razdražljivost ili ima probleme sa spavanjem, a utvrđene su i značajne razlike između određenih zemalja kada je riječ o mentalnom zdravlju adolescenata, što dovodi do zaključka da u svemu ulogu mogu imati i kulturološki i ekonomski razlozi, kao i konkretne politike koje se sprovode u zemljama obuhvaćenim izvještajem, prenosi Tanjug.

U približno trećini zemalja anketirani adolescenti su rekli da školske obaveze za njih prestavljaju izvor pritiska, a broj mladih koji su rekli da vole školu je manji nego 2014. navedeno je u izvještaju. Kada je riječ o sve zastupljenijoj upotrebi digitalnih tehnologija – koje imaju i svoju pozitivnu stranu, uočeno je da one adolescente takođe mogu učiniti ranjivijim i izložiti ih novim vidovima opasnosti, kao što je zlostavljanje putem interneta, a u tom pogledu nesrazmjerno su više ugrožene djevojčice.

Kako se navodi u izvještaju, nešto više od 10 odsto anketiranih adolescenata reklo je da je sa zlostavljanjem na Internetu bilo suočeno najmanje jednom u prethodna dva mjeseca.

Izvještaj takođe ukazuje na probleme poput rizičnog seksualnog ponašanja, konzumiranja alkohola i duvana, nedovoljne fizičke aktivnosti, kao i lošeg načina ishrane, odnosno posledične prekomjerne težine i gojaznosti.

0 Comments

Submit a Comment