Ova odluka, o nezabilježenom usijavanju euro-kovnica novca, kakvo je izostalo 2008. godine u vrijeme izbijanja najveće globalne finansijske krize od Drugog svjetskog rata, donijeta u Frankfurtu, na vanrednoj sjednici Upravnog odbora ECB, piše Politika.

Ovaj korak ECB uslijedio je poslije serije izjava njenih vodećih zvaničnika prošle i ove sedmice, potonjeg urušavanja italijanske berze, najnovije odluke Rima da karantin na Apeninskom poluostrvu produži i posle 3. aprila, kao i javnog pritiska Pariza e da ECB „smjesta i odlučno” preduzme šta god treba da se zaustavi berzanska „klanica” evropskih hartija od vrijednosti.

List podsjeća i na izjavu nove predsjednice ECB Kristin Lagard da „vanredna vremena zahtijevaju vanredne akcije”, ukazujući da je radikalno promijenila mišljenje u odnosu na izjavu od prošlog četvrtka kada je jednom svojom primedbom izazvala najveći pad akcija u istoriji berze u Milanu, inače inicijalnom žarištu koronavirusa u Evropi.

Iza objave Lagardove da će ECB sada i akciono braniti euro „po svaku cijenu”, Banka iz Frankfurta objavila je Pandemijski vanredni program kupovine obveznica težak 750 milijardi eura, i to ne samo do kraja 2020, već „dokle god traje rizik od korone”.

Sa prošlonedjeljnom odlukom ECB o dodatnoj „korona” kupovini obveznica (120 milijardi eura), i tekućom mjesečnom akcijom slične prirode (20 milijardi eura), ECB će u sledećih devet mjeseci uložiti više od hiljadu milijardi eura u kupovinu akcija, najbržim tempom u svojoj istoriji, ocjenjuje londonski Fajnenšel tajms.Kakve će posledice imati novonajavaljena poplava eura po finansije i inflaciju eurozone i EU, nakon krize, u ovom momentu je neizvjesno.