“Koliko daleko ide ovaj koncept, jer nije sigurno da li svaka crkva ili svaki manastir, sami po sebi, mogu biti kvalifikovani kao ‘kulturna baština’. Do sada nismo dobili odgovor. Isto tako, nismo jasno razumjeli zašto je potreban prenos vlasništva, ako prenos u principu ne utiče na korišćenje ove imovine od strane vjerskih zajednica, kako su crnogorske vlasti uvjeravale Venecijansku komisiju”, navodi se u dokumentu.

Izvjestioci SE ističu da su čuli i zanimljiv stav – s obzirom na to da je većina odredaba ovog nacrta zakona ocijenjena pozitivnim od strane Venecijanske komisije, ako one koje se odnose na vlasništvo i dalje budu doživljavane kao kontroverzne, rješenje bi bilo da se nacrt zakona podijeli na dva odvojena teksta, kako se ne bi odlagalo poštovanje odredaba koje se odnose na status vjeroispovijesti.

Međutim, to se nije desilo jer je crnogorska Vlada posala jedinstven tekst zakona, koji je Skupština kao takav i usvojila krajem prošle godine, navodi se u tekstu.