“Mi smo imali i akumulaciju i dosta proizvodnje iz prethodnog razdoblja. To znači da nismo morali doći u današnje okolnosti, da se prešutno okrenemo takozvanom turizmu, i kao pojedinci, i kao društvo, i kao službena politika. Turizam nije gospodarstvo, nije gospodarska grana, nije djelatnost. Turizam je relacijski fenomen koji se događa oko sociokulturnih i prirodnih vrijednosti”, kaže Kulić u intervjuu za riječki Novi list.

On upozorava na to da će za pola vijeka Jadransko more postati “neupotrebljivo smetlište”.

“Oko 150 tisuća plovila godišnje prođe Jadranom, ali mi nemamo pravog uvida u posljedice tog silnog prometa. Bojim se da će u hrvatskom priobalju doći u pitanje održivost života. Sjeverni dio Jadrana od zapada do Crikvenice već metastazira. Nestaje flora i fauna. Graditi fiksne kapacitete na sjevernom Jadranu stoga je kratkovidno i nerazumno.

Ribe u moru sve je manje, a plastike sve više. Imam dvije doktorske disertacije o hrvatskom podmorju, koje je zastrašujuće čitati, a kamoli prihvatiti kao stvarnost. Ako se Jadransko more nastavi puniti otpadom kao danas, za 50 godina, ako ne i prije, postat će neupotrebljivo smetlište. Ponavljam, razvoj događaja ide u tom smjeru zbog fizičke preopterećenosti hrvatskog prostora”, kaže Kulić.