Sjeverni magnetni pol se još od 1831. godine polako kreće kanadskim Arktikom prema Rusiji, ali njegov ubrzani tempo kretanja prema Sibiru koji se u zadnje vrijeme događa brzinom od oko 55 kilometara godišnje, prisilio je naučnike da godinu dana ranije ažuriraju Svjetski magnetski model (WMM) koji se koristi u civilnim navigacijskim sistemima, ali i u američkoj i britanskoj vojsci.

Prema ažuriranom WMM-u, magnetski pol nastaviće svoj put prema Rusiji, ali će usporiti na 40 kilometara godišnje. Dakle, od kada smo ga otkrili 1831. godine, pol je prešao 2253 kilometara, piše CNN.

Magnetnki pol mijenja svoj polaritet svakih nekoliko stotina hiljada godina, kada se magnetni sjeverni pol seli na geografski južni pol i onda opet, nakon vrlo dugog perioda, vraća na sjeverni. Posljednji takav preokret dogodio se prije 770.000 godina.

Prema najnovijem istraživanju, tok posljednjeg preokreta trajao je 22.000 godina – mnogo duže nego što se predviđalo ili očekivalo, što bi značilo da se tako nešto vrlo teško može dogoditi tokom našeg života, prenosi index.hr.

Naučnici su došli do tog zaključka nakon analize okeanskih sedimenata, leda na Antarktiku i protoka lave. Pojedinosti unutar tih uzoraka otkrile su kako je Zemljino magnetno polje slabilo, djelimično se pomicalo, stabilizovalo i zatim obrnulo tokom perioda od milion godina.

Zapravo, centralna i najizraženija faza preokreta trajala je manje od 4.000 godina, ali je njoj prethodilo 18.000 godina nestabilnosti; što je uključivalo dva privremena i djelomična preokreta.

Tokom svakog vijeka, magnetno polje gubi za oko 5 odsto svoje snage, a pojačano slabljenje polja ukazuje na nadolazeći preokret. No naučnici još uvijek ne mogu odrediti kada će se to tačno dogoditi.

Ako bi se pol obrnuo za našeg života, to bi moglo uticati na navigaciju, satelite i komunikaciju. ali znanstvenici vjeruju da bismo trebali imati dovoljno vremena, nekoliko generacija, da se prilagodimo dugim periodima nestabilnosti u magnetnom polju.