Dok spavamo mozak obavlja funkcije pamćenja i procesuiranja informacija. Tijelo se oslobađa toksina i popravlja sve ‘kvarove’, omogućavajući nam da funkcionišemo normalno kad se probudimo.

Čak i kratkotrajno lišavanje sna utiče na blagostanje organizma. Mnogi ljudi imaju osjećaj kao da ne mogu da se sastave nakon samo jedne neprospavane noći, a nakon tri noći sve funkcije se obavljaju daleko ispod granica normalnog. Neke studije su pokazale da nakon 17-19 sati bez sna utiče na kognitivne sposobnosti slično kao i previše alkohola, prenosi Nacionalna geografija.

Svjetlost je važan dio ovog procesa zato što se prema njemu podešava naš cirkadijalni ritam, preko specijalnih senzora za svjetlost smještenih u oku. Oko detektuje svijetlo i tamu (dan i noć) i prema njima uspostavlja sat po kom funkcioniše naš organizam.

Uticaj svjetlosti je toliko važan da osobe koje imaju neke poremećaje oka često pate i od poremećaja sna, zbog toga što je i cirkadijalni sat onesposobljen. Bez pristupa svijetlu, sat ljudskog tijela radi zbunjeno, dodajući po pola sata svom ciklusu od 24h.

Primer za ovo je ‘džetleg’. Izloženost svijetlu se mijenja kod ljudi koji mijenjaju vremenske zone brzo putujući avionom. Kada stignemo u drugu vremensku zonu, organizam se resetuje, podešavajući svoj sat prema lokalnom vremenu.

Danas mnogi od nas propuštaju ove prirodne parametre, time što obavljaju posao u zatvorenim prostorijama. Poslovi koji podrazumijevaju boravak na otvorenom – zemljoradnja i ribolov sve manje su zastupljeni, pa ljudi postaju vrsta lišena svijetla, a ovo se na dalje odražava na kvalitet sna i stanje organizma.

Optimalna količina svijetla nije ista za svaki organizam, ali svima je neophodno jako dnevno svijetlo, koje nikako ne stiže do nas kada boravimo u zatvorenim prostorijama.

Kao sezonski poremećaj se često navodi depresija koja se dovodi u direktnu vezu sa nedostatkom sunčeve svjetlosti.

Zaposleni koji rade noćne smjene su u posebnom problemu, s obzirom na to da moraju da rade onda kada je sat organizma podešen da spava. Zbog toga su reakcije usporene i produktivnost je na niskom nivou. Radnici u ‘trećim smjenama’ rade dok je organizam pospan i spavaju onda kada organizam to nije, što se odražava na zdravlje. Na kraće staze, ovo uzrokuje abnormalne emocionalne odgovore i neprecizno procesuiranje informacija. Na duže staze, ovakve navike mogu da skrate životni vijek i do šest godina.

Oskudno svijetlo ne podrazumijeva samo smanjen boravak na dnevnom svijetlu, već i doba dana kada se izlažemo svijetlu. Rad napolju prati količina svjetlosti koja se od jutra postepeno povećava i onda postepeno smanjuje kako pada noć. Većini ljudi je usled obaveza dostupno slobodno vrijeme napolju samo u određeno doba dana, a ovo se posebno odnosi na studente, čiji dan obično počinje kasnije dok vrijeme koje provode napolju su uglavnom večernji sati. Ovakve navike ‘odgađa’ tjelesni sat za dva sata i dodatno su podržane hormonskim disbalansima za vrijeme adolescencije i ranog odraslog perioda.

Često se skreće pažnja na zdravstvene probleme koji nastaju kao posljedica pušenja, alkohola i nezaštićenih seksualnih odnosa, ali kada je riječ o značaju sna po zdravlje, nedovoljno se ističe kao prioritet. Postepeno smanjenje svijetla pred odlazak na spavanje i što više svijetla ujutru su preporuke za poboljšanje kvaliteta sna.