Izvještaji Odjeljenja za narkotike Ujedinjenih nacija (UNODC), kao i Interpola i Europola, te američkih i drugih međunarodnih organizacija i dalje jasno ukazuju na to da je balkanska krijumčarska ruta jedna od najfrekventnijih i najeksploatisanijih u svijetu. Takođe, policijske agencije država preko kojih se krijumčare razne zabranjene ili visokooporezovane robe, vrlo često izvještavaju o akcijama presijecanja krijumčarenja nelegalnih roba, a u posljednje vrijeme je zastupljeno i krijumčarenje ljudi (uglavnom migranata).

Roba koja se najčešće krijumčari su žestoka pića, cigarete, tekstil… Ipak, najunosnija zarada je na drogama, oružju, trgovini ljudima i organima te trgovini umjetninama.

Marija Đorić, stručnjak za sigurnost i gostujuća profesorica na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, te vanredna profesorica na Fakultetu za medije i komunikacije i naučna saradnica na Institutu za političke studije u Beogradu, smatra da EU treba finalizirati sigurnosne sporazume sa zemljama zapadnog Balkana, koji uključuju i tehničku podršku, kako bi se situacija na terenu bolje koordinirala, jer nam je to svima u zajedničkom interesu. Na taj način, dodaje, bila bi stavljena pod kontrolu i zapadnobalkanska krijumčarska ruta, što je realno izvodljivo obzirom da se danas u svijetu kao zaštitna mjera koriste napredna informaciono-vizuelna tehnološka sredstva za praćenje terena, prenosi Al Džazira Balkan.