Nalazi objavljeni u časopisu Journal of Neuroscience ukazuju na to da zaboravljanje neželjenog iskustva zahtijeva puno moždanog napora, prenosi Geek.hr.

“Decenije istraživanja pokazale su da imamo mogućnost da nešto dobrovoljno zaboravimo, ali još uvijek ispitujemo kako naš mozak to radi. Kad jednom otkrijemo kako sjećanja slabe i osmislimo načine kako to da kontrolišemo, možemo osmisliti i tretman koji će pomoći ljudima da se oslobode neželjenih sjećanja”, rekao je Jarrod Lewis-Peacock, jedan od autora studije i docent psihologije na UT Austin.

Sjećanja nijesu statična. To su dinamičke konstrukcije mozga koje se redovno ažuriraju, mijenjaju i reorganizuju kroz iskustvo. Mozak se stalno prisjeća i zaboravlja informacije – a mnogo toga se događa automatski tokom spavanja.

Najnovija studija se fokusia, za razliku od prethodnih, na senzorna i perceptivna područja mozga. Posebno na sljepoočni režanj i obrasce aktivnosti koji odgovaraju memorijskim reprezentacijama složenih vizualnih podražaja.

Testiranje se sastojalo od pokazivanja slika s raznim prizorima i licima grupi zdravih odraslih ljudi. Trebali su, u zavisnosti od uputstava, da zapamte ili zaborave ono što su vidjeli.

Njihovo otkriće ne samo da je potvrdilo da ljudi imaju sposobnost kontrolisanja onoga što zaboravljaju, nego da je uspješno namjerno zaboravljanje zahtijevalo aktivnost više moždanih centara nego što je to bilo potrebno za pamćenje.

Ispitivači su, takođe, otkrili da učesnici studeije najteže zaboravljaju lica, što može nositi mnogo više emocionalnih informacija.