Aneli Nevic u svom članku, koji prenosi geek.hr, sumira odgovore stručnjaka na pitanje koji su najbrži načini da se odljubite od nekoga ili neke.

Helen Fišer, antropološkinja s Rutgers Univerziteta, u saradnji s neuronaučnicima, došla je do slika ljudskog mozga dok se on nalazi u stanju patnje i boli zbog duboke ljubavi prema nekome. Pronašli su da osjećaj intenzivne ljubavi aktivira nucleus accumbens, područje u mozgu povezano s nagradama i ovisnosti. Fisher pojednostavljuje taj nalaz zaključujući da ljubav aktivira one dijelove mozga koji su aktivni i kod ovisnika o kokainu i cigaretama dok anticipiraju, tj. predviđaju da će uskoro konzumirati kokain ili cigarete.

Fišer preporučuje da ljubav treba tretirati kao i ovisnost. Treba se riješiti čestitki, pisama, poruka ili stvari koje pripadaju voljenoj osobi ili ih barem pospremiti na neko skriveno mjesto. Nikako ne smijemo zvati bivše, tražiti jesu li “online” ili pratiti što rade na Facebooku i drugim društvenim mrežama. Isto tako, ako se pokušavamo odviknuti od alkohola, nećemo držati bocu loze ili viskija na stolu.

Psiholog na Državnom univerzitetu u Oklahomi i autor popularne triangularne teorije ljubavi prema kojoj se ljubav sastoji od tri sastavna dijela: bliskosti, strasti i odanosti, navodi nekoliko savjeta u e-mailu upućenom Nevic.

1. Ako morate prestati misliti o nekome, predočite njegove ili njene negativne karakteristike, a svi ih imamo! Na osnovu toga prepoznajte dobre strane prekida vaše veze i shvatite da je taj prekid zapravo dugoročno pozitivan.
2. Zapamtite činjenicu da veza nikad ne može funkcionisati ako se obje strane ne potrude oko nje. Dakle, dugoročno ta veza nikad ne bi opstala.
3. Pronađite nekoga drugoga, jer je to najbolji način da okupirate svoju pažnju. Ali morate biti svjesni da “prelazni” partneri obično ne postanu dugoročni partneri.
4. Trudite se stalno biti zaposleni, ne ostavljajte sebi vremena za ponovno razmišljanje o toj osobi.

Seksološkinja Karol Kvin se slaže da razmišljanje o negativnim karakteristikama bivše/bivšega ljubavnika/ljubavnice može pomoći, ali seks obično stvara pomutnju. Smatra da je jedan od najvećih problema zbog kojeg se ljudi zaljube u pogrešnu osobu zapravo to što zamijene dobar seks ili samo snažnu erotsku privlačnosti s ljubavlju i kompatibilnošću. To su različite stvari i, premda bi bilo idealno da dolaze zajedno u paketu, ne smijemo miješati seksualnu želju s ljubavlju i obrnuto.

Profesor psihijatrije na Univerzitetu San Francikco i jedan od autora knjige “A General Theory of Love” Tomas Levin predviđa moguće razlike između toga kako proces odljubljivanja izgleda danas i kako će se odvijati u budućnosti. On pretpostavlja da ne postoji ništa što osoba može napraviti kako bi se automatski odljubila od nekoga, jednako kao što ne postoji način da se alkoholizirana osoba odmah otrijezni. Zaljubljenost je slična stanju intoksikacije, što je moguće demonstrirati snimcima mozga.

Nevic ističe kako je većina ovih stručnjaka bila iznenađena njenim pitanjem o načinu odljubljivanja jer ih većina ljudi pita kako da dvije osobe ostanu zaljubljene dugo vremena.

Fišer objašnjava kako postoji istina u staroj izreci “Vrijeme liječi sve rane”, te da za to postoje i neurološki dokazi. Zajedno sa svojim saradnicima je pronašla da ljudi koji su doživjeli odbijanje u ljubavi nakon nekog vremena imaju sniženu aktivnost u području mozga povezanim s osjećajima privrženosti (ventral palladium). Kako bi se mozak što bolje suočio s gubitkom, Fišer preporučuje učestalo i intenzivno vježbanje koje pobuđuje hormone poput dopamina, a služe za podizanje raspoloženja. Za pobuđivanje oksitocina dobri su zagrljaji prijatelja ili drugih bliskih osoba, a on pomaže da se osoba osjeća smirenijom.