Ukupno 30 amandmana na Nacrt zakona o medijima podnijela je zajedno grupa nevladinih organizacija i nekoliko novinara, saopšteno je danas, nakon što je juče okončana javna rasprava.

“Postojeći Zakon o medijima je u nekim djelovima prevaziđen i anahron i opravdana je potreba definisanja novih pravila. Pojedina rješenja, međutim, predstavljaju korak unazad u odnosu na postojeći zakon, dok važne novine, poput finansijske podrške države kroz Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnost medija, nijesu dovoljno precizne i jasne, što  otvara mogućnost arbitrarnog miješanja države prilikom raspodjele novca poreskih obveznika, te miješanja u uredničku i finansijsku nezavinost medija”, saopštili su predlagači amandmana.

Amandmanima se traži preciziranje i dorada rješenja koja se odnose na iznos sredstava koja se opredjeljuje za Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnost medija, sistem raspodjele novca i kriterijume raspodjele. Predlagači amandmana sugerišu da se iz kriterijuma raspodjele brišu izuzeci i da sva davanja iz ovog Fonda budu uređena u skladu sa istim principima i po istoj proceduri, na šta su ukazali i eksperti Savjeta Evrope u komentarima na Nacrt zakona o medijima.

“Predlažemo povećanje budžetskih sredstava za ovaj Fond sa predloženih 0.03 odsto, na 0,1 procenata BDT, što je približno 3,6 miliona eura. Predlagači amandmana smatraju da sredsva treba da se usmjeravaju u jednakom iznosu za elektronske štampane medije, a ne kako je to Nacrtom predviđeno da 60 odsto sredstava ide za elektronske, a 40 procenata za štampane i onlajn medije”, navodi se u saopštenju predlagača amandmana.

Predlagači amandmana pozdravljaju namjeru zakonodavca da prepozna samoregulaciju kao način poboljšanja etičkih i profesionalnih standarda, ali sugerišemo da samoregulatorna tijela, eksterna i interna, ne trebaju da budu finansirana iz Fonda za mediijski pluralizam (Nacrtom zakona je predvijđeno 10 odsto sredstava za samoregulaciju).

“Samoregulacija treba da počiva na potrebu medija da sami sebe ograniče, kako ne bi zapali u neetično ponašanje i ona ‘treba da počiva na spremnosti medija da sami finasiraju ovaj proces’”, stoji u obrazloženju amandmana.

Grupa nevladinih organizacija, udruženja i pojedinaca se, pored ostalog, amandmanima osvrnula na principe solidarne odgovornosti i zaštite novinarskih izvora. Oni smatraju da, kada je riječ o zaštiti izvora informacija, treba ostati pri rješenju iz postojećeg zakona, jer ono garantuje zaštitu izvora i štiti novinarske slobode. Ukoliko bi se zadržao predlog iz Nacrta zakona, „povećao bi se prostor za smanjenja slobode novinara/ki“, stoji između ostalog u obrazloženju amandamana koji se odnosi na jednu od osnovnih novinarskih sloboda, a to je zaštita izvora informacija.

Amandmane su zajedno podnijeli:  Media centar, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG), Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Institut za medije Crne Gore (IMCG), te pojedinci – glavni urednik dnevnog lista “Dan“ Nikola Marković , te novinari Vladan Mićunović i Mihailo Jovović.