Politički angažman u posljednje vrijeme ponovno raste, kao i angažman žena, pokazuje indeks demokratije, koji svake godine pravi britanski Economist Intelligence Unita u 167 zemalja.

Crna Gora je i dalje rangirana u kategoriju “hibridnih režima”, u koju spadaju zemlje s poenima od 4 do 6, pri čemu Crna Gora ima 5,74 poena. Srbija sa 6,41 poen spada u kategoriju takozvanih “nepotpunih demokratija”, koja obuhvata zemlje sa poenima od 6 do 8.

Indeksom demokratije države su ocijenjene po 60 pokazatelja u pet širokih kategorija, koje obuhvataju: izborni proces i pluralizam, funckionisanje vlade, političko učešće, demokratsku političku kulturu i građanske slobode.

Zemlje koje, po Indeksu demokratije, imaju od 0 do 4 poena zavedene su pod kategorijom “autoritarnih režima”, dok one koje imaju od 8 do 10 poena spadaju u kategoriju “pune demokratije”.

U samom vrhu ljestvice su, kao i dosad, nordijske zemlje – Norveška sa 9,87 bodova, Island sa 9,58 i Švedska na trećem sa 9,39 poena. Na četvrtom je Novi Zeland sa 9,26 poena, a još jedna skandinavska zemlja, Danska, na petom je mestu sa 9,22 boda.

Na posljednjem mjestu našla se Sjeverna Koreja sa svega 1,08 bodova, dok je na pretposljednjem – Sirija sa 1,43 boda.

Lista “nepotpunih demokratija” je najduža: na njoj je 55 zemalja u kojima živi oko 43 posto svjetskog stanovništva. Na rang listi ove grupe su SAD iza Južne Koreje, Japana, Čilea i Estonije, a ispred Kap Verdea i Portugala.

Od 2016. godine demokratski indeks EIU ocjenjuje SAD kao “nepotpunu demokratiiju” – između ostalog i zato što među stanovništvom raste nezadovoljstvo radom vlade i nestaje povjerenje u javne institucije, podsjeća DW.