Pojedinci/ke se uveliko razlikuju u granicama izdržljivosti, neki mogu podnjeti veće temperature, neki mogu duže bez daha, neki više bez vode. Faktori izdržljivosti zavise od spremnosti tijela (treninga) za ovakve poduhvate, kao i koliko se naglo promjena dešava. Nauka je postavila generalne granice izdržljivosti kod prosječnog čovjeka, a one su sljedeće, prenosi pixelizam.com):

Kada unutrašnja temperatura tijela dosegne 43°C, u većini slučajeva će nastupiti smrt ili ozbiljno oštećenje mozga. 44°C znači gotovo neizbiježnu smrt iako se u rijetkim prilikama dešavalo da ljudi prežive unutrašnju temperaturu i od 46°C.

•     4.4°C – Nakon provedenih 30 minuta u vodi u kojoj je temperatura 4.4°C, nastaje hipotermija.
•     149°C- Ljudsko tijelo umire od toplote.
•     Na visini od 4572 metra – umirete od nedostatka kiseonika.
•     Iako je svjetski rekord 86 metara, većina ljudi (bez treninga) će se utopiti ako zaroni na dubinu od 20 metara.
•     Bez kiseonika, izgubićete svijest nakon otprilike dva minuta. Uz rigorozne treninge, pojedinci su uspjeli izdržati čak i do 17 minuta.
•     45 dana provedenih bez hrane izgubićete oko 30% svoje tjelesne težine i umrijeti. Zbog ove nagle promjene u tijelu, velike su šanse da ćete umrijeti od bolesti prije nego od gladovanja.
•     7 dana bez vode – i sigurno ćete dehidrirati. Većina ljudi dehidrira nakon samo 3 dana.
•     Nakon gubitka 40% krvi, smrt je neizbježna.

Koliko ubrzanje možemo podnijeti?

Grudni koš štiti naše srce od teških udaraca, ali je i dalje slab štit protiv snažnih prirodnih sila. Koliko ubrzanje naši organi mogu tolerisati?

NASA i vojni naučnici imaju odgovr na to pitanje. Prema nedavno objavljenom članku u Popular Science, ubrzanje od 14 G (G-force) može rastrgnuti sve organe. G-force u rangu između 4 i 8 će vas onesvijestit. 1 G je normalna sila gravitacije koju osjećamo na Zemlji.

Koliko dugo možemo ostati budni?

Poznati su slučajevi pilota koji su zaspali ‘za volanom’ i tako srušili avione koje su vozili nakon 3 dana nespavanja. Nakon samo jednog dana propuštenog sna – sposobnost vožnje je jednaka vožnji u pijanom stanju.

Rekorder u (namjernom) nespavanju, 17-godišnji Rendi Gardner je postavio svoj rekord još 1965. godine, kada nije spavao 264 sata (oko 11 dana). Možete pretpostaviti: Rendi je već nakon par dana više ličio na biljku nego na ljudsko biće.

Ali, koja bi bila granica smrti?

26-godišnji Kinez navodno je umro nakon što nije spavao 11 dana, u pokušaju da odgleda svaku utakmicu na Evropskom kupu. Ali, bio je pod uticajem alkohola i cigareta, tako da je teško utvrditi uzrok smrti. Nijedan čovjek nikada nije definitivno umro samo od nedostatka sna, i zbog očitih etičkih razloga, naučnici ne mogu odrediti granicu u laboratoriji.

Ipak, niko se ne može uporediti s 66-ogodišnjim vijetnamskim poljoprivrednikom Ngoc Thaiom. 1973. godine dobio je groznicu, i od tada nije zaspao. Medicinski ljekovi, narodni lijekovi, alkohol… ništa mu nije pomoglo da zaspi. U oktobru 2006. godine izjavio je da se počinje osjećati kao ‘biljka bez vode’. (Nema informacija da li je još uvijek živ i šta se sa njim dešavalo poslije 2006. godine).