Nezavisnost javnog servisa i sloboda medija su jedan od ključnih političkih kriterijuma za pridruživanje EU i imperativ su za zemlje koje žele da se pridruže Uniji, kazao je Aivo Orav, ambasador EU u Crnoj Gori.

Otvarajući drugi radni dan okruglog stola posvećenom finansiranju i modelima upravljanja i regulacije rada RTCG-a, ambasador Orav je, kako su saopštili organizatori skupa (Projekat podrške javnim medijskim servisima Zapadnog Balkana), podsjetio na to da se sloboda izražavanja nalazi među takozvanim “prelaznim mjerilima“ za poglavlje 23 (Pravosuđe i temeljna prava), koja je neophodno zadovoljiti kako bi se prešlo u narednu fazu pregovora. Posebno mjesto u toj oblasti, kako je dodao , pripada javnom medijskom servisu.

”Ne možemo dovoljno naglasiti važnost javnih medijskih servisa. Oni nose mnogo veću odgovornost nego privatni mediji. Oni su tu ne samo da informišu građane, već i da ih edukuju i omoguće im pristup sadržajima od javnog interesa. Javni medijski servisi bi morali biti pokretačka snaga procesa demokratizacije društava i zato treba podržati njihovu punu nezavisnost“, kazao je Orav.

Sudeći prema ocjenama eksperata Evropske radiodifuzne unije (EBU) Ratke Bečeve i Borisa Berganta, upravo pitanje nezavisnosti javnog servisa u Crnoj Gori, kao i u regionu zapadnog Balkana, predstavlja i najveći izazov, koji takođe prate nerazumijevanje uloge i funkcije javnog servisa, jasna podjela nadzornih i upravljačkih struktura i dalja profesionalizacija, navodi se u saopštenju organizatora okruglog stola.

Predstavljajući Izvještaj o izazovima sa kojima se suočavaju savjeti/nadzorni organi javnih servisa u zemljama zapadnog Balkana, Bečeva, koja je direktorica Centra za odnose sa članicama u centralnoj i istočnoj Evropi (EBU), je podsjetila na to da su ključne odrednice javnog servisa to da on postoji zbog javnosti, da ga javnost finansira, ali i kontroliše. On, dodala je Bečeva, služi interesima javnosti koju čine građani, a ne konzumenti.

“Za razliku od državne televizije, javni servis finansiraju i kontrolišu građani. Javni servis je u najboljoj poziciji da omogući debatu da građani steknu pravu sliku o dešavanjima u društvu. To je misija koju treba da ima i ovaj javni servis”, kazala je Bečeva.

Prema njenim riječima, svi javni servisi u regionu imaju izazov kako jasno razdvojiti nadzornu i upravljačku funkciju u RTCG. “Savjet ne može da se miješa u rad menadžmenta, a menadžment mora blagovremeno da izvještava Savjet”, istakla je Bečeva.

Ova dilema pokazala se aktuelnom, naročito u svjetlu novih zakonskih rješenja kojima se uređuje rad RTCG-a. Predložene izmjene Zakona, kako ih je predstvio Željko Rutović, direktor za medije u Ministarstvu kulture Vlade Crne Gore, uvode i novu upravljačku instancu – upravni odbor, koji bi se bavio finansijama i cjelokupnim poslovanjem.

Prema novom zakonskom rješenju, RTCG će finansijski izvještaj podnositi Skupštini, članove Savjeta će predlagati Agencija za elektronske medije, a birati Skupština. Planirano je i uvođenje institucije ombudsmana, biće zabranjeno sponzorstvo informativnog programa, ali i plaćanje novinara iz eksternih izvora.

Novim rješenjima, rekao je Rutović, bili bi pooštreni i uslovi za izbor članova Savjeta. Oni bi ubuduće morali imati najmanje pet godina relevantnog iskustva, i ne bi smjeli biti članovi političke partije najmanje dvije godine prije imenovanja. Osim jake biografije i obaveznog intervjua u skupštini, relevantan kriterijum za izbor predstavnika NVO sektora bio bi, osim broja organizacija koje ga podržavaju i njihova relevantnost.

Predložene izmjene trenutno se nalaze na takozvanom ”ekspertskom čitanju“ i o njima će se tek izjasniti relevantne međunarodne institucije. Kritike, međutim, već postoje u domaćoj javnosti. Kako se moglo čuti na okruglom stolu, aktuelni menadžment, ali i Savjet RTCG, smatraju da bi uvođenje upravnog odbora dodatno zakomplikovalo situaciju, stvarajući dvovlšće i dezavuišući funkcije generalnog direktora i Savjeta.

Predsjednik Savjeta RTCG Ivan Jovetić je dodao i da bi upravni odbor koštao RTCG dodatnih 130 hiljada eura gorišnje, što je, prema njegovoj ocjeni, bolje upotrijebiti za obuku zaposlenih ili unaprjeđivanje pravne službe te organizacije.

Bivši član Savjeta RTCG i direktor Media centra Goran Đurović vidi dio novih rješenja kao korak unazad u odnosu na postojeća kod kojih je, kako je ocijenio, glavni nedostatak bio njihova loša primjena u praksi.

O novoj mogućoj ulozi Agencije za elektronske medije u odabiru članova Savjeta RTCG na okruglom stolu je govorio njen direktor Abaz Beli Džafić, dok je ulogu parlamenta predstavio predsjednik skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Željko Aprcović.

Okrugli sto “Javni medijski servis u Crnoj Gori – finansiranje, upravljanje i regulacija“ organizovan je u okviru EU projekta podrške javnim medijskim servisma Zapadnog Balkana.