Administracija bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona pružala je značajnu političku i finansijsku podršku crnogorskoj vlasti nakon što se predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović distancirao od politike Slobodana Miloševića, pišu Vijesti.

Kako se navodi, to se može zaključiti iz dokumenata koji su krajem prošle nedjelje postavljeni na sajtu Predsjedničke biblioteke i muzeji Bila Klintona, u kojima se navodi da je administracija bivšeg predsjednika SAD samo 1999. godine Crnu Goru pomogla sa 55 miliona dolara.

“20 miliona od toga je bila tehnička i humanitarna podrška, a 35 miliona platni bilans”, rekao je 9. decembra 1999. godine Džejms Dobins, specijalni savjetnik predsjednika i državne sekretarke za Kosovo i primjenu Dejtonskog sporazuma.

Dobins je tom prilikom kazao da SAD podržavaju političke i ekonomske reforme koje se dešavaju u Crnoj Gori i da bi ona mogla da posluži kao primjer ostalim djelovima tadašnje Jugoslavije.

Navodi se da je pohvale na račun Đukanovića Klinton iznio u govoru juna 1999, a u čast tadašnjeg slovenačkog predsjednika Milana Kučana.

“Želio bih da se zahvalim takođe i predsjedniku Crne Gore Dukanoviću, koji je ovdje večeras sa nama, za sve što su uradili da zaštitite demokratiju i toleranciju neophodnu da se ona razvije. Uz vašu pomoć, i stalan oprez, možemo jednom za svagda dokazati da su Evropa i sloboda sinonimi”, piše u njegovom govoru od 21. juna 1999, prenosi Tanjug.

Tadašnja američka državna sekretarka Medlin Olbrajt se sa crnogorskim predsjednikom sastala krajem 1999. godine u Berlinu na marginama sastanka šefova diplomatija osam najrazvijenijih zemalja svijeta (G8), a njih dvoje su naredne godine razgovarali i u Rimu, što se vidi iz dostupnih podataka o sastancima američkog predsjednika i državne sekretarke.

Navodi se i da je uoči početka bombardovanja NATO 1999, Klintonov savjetnik za nacionalnu bezbijednost Semjuel Berget pripremio dokument koji se tiče vojnih operacija na Kosovu, a u kojem je za Olbrajt bio namijenjen dio o Crnoj Gori.

U dokumentima se navodi i da se Bijela kuća trudila da o pitanju stabilnosti Crne Gore 2000. godine razgovara sa tadašnjim i sadašnjim ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

“Mnoge zemlje G8, naročito naše NATO saveznice i mi sami, zabrinuti smo zbog napora Miloševića da destabilizuje region, ne samo Crnu Goru, nego mnogo šire. Zato očekujem da se tokom radne večere i bilaterale sa predsjednikom Putinom pomene pitanje stabilnosti na Balkanu i da će predsjednik naglasiti važnost da se zalažemo za očuvanje demokratske vlade pod Đukanovićem”, rekao je tadašnji državni sekretar Stajnberg.

Crna Gora je bila tema više telefonskih razgovora Klintona sa britanskim premijerom Tonijem Blerom i njemačkim kancelarom Gerhardom Šrederom.

U drugom razgovoru on Bleru govori kako se i da li se može izvršiti ekonomski pritisak na Miloševića koji neće previše naškoditi Makedoncima i Crnogorcima, a među opcijama su borba protiv pranja njihovog novca na Kipru i pritisak na njihove račune u Londonu.

“Ne želim da Crnogorcima stvorim bilo kakve probleme”, kazao je Klinton Bleru u aprilu 1999. godine.