U Crnoj Gori se 57 osoba vodi kao nestalo, saopštila je danas Tamara Milaš saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) i portparolka Koalicije za REKOM u Crnoj Gori, komentarišući da je to “za državu ove veličine značajna brojka”.

“Ta brojka se u posljednjih nekoliko godina neznatno smanjila, a u odnosu na prošlu godinu je ostala nepromijenjena. To ukazuje na još uvijek nedovoljno efektivne napore nadležnih u pravcu razotkrivanja sudbine nestalih“, kazala jer Milaš na konferenciji za medije, organizovanoj povodom Međunarodnog dana nestalih osoba.

Ona je predstavila i podatke do kojih su došle organizacije iz Koalicije za REKOM iz regiona u saradnji sa Međunarodnim komitetom Crvenog krsta.

“Ukupno se 10.281 osoba vodi kao nestalo na teritoriji Hrvatske, BiH i Kosova. U 1.408 slučajeva radi se o onima čija je smrt poznata, ali čiji posmrtni ostaci još nijesu pronađeni, dok je 8.873 osoba čija je sudbina potpuno nepoznata. U BiH se traga za 6.606 osoba, u Hrvatskoj za 2.027 osoba, dok je broj nestalih na Kosovu 1.148“, rekla je Milaš.

Ona je napomenula da status porodica nestalih osoba u Crnoj Gori nije priznat zakonom kao u pojedinim državama regiona, poput Hrvatske i BiH, kao i da prisilni nestanak nije definisan u krivičnom zakonodavstvu Crne Gore kao posebno krivično djelo, iako je to sugerisano od strane međunarodnih eksperata. U Crnoj Gori nema ni sveobuhvatnog programa reparacija porodica nestalih osoba, koji bi podrazumijevao restituciju, rehabilitaciju, satisfakciju i garancije neponavljanja zločina.

“Koristim priliku, da u ime CGO i Koalicije za REKOM ponovo pozovem Tužilaštvo Crne Gore, ali i druga nadležna tijela da, u skladu sa relevantnim propisima, usvojenim deklaracijama, sporazumima i strateškim dokumentima, inteziviraju napore na rasvjetljavanju sudbine svih nestalih tokom ratnih dešavanja 90. na prostoru bivše SFRJ i da pojačaju borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina efikasnijim istraživanjem, gonjenjem, suđenjem i kažnjavanjem u skladu sa međunarodnim standardima, ali i da proaktivno objavljuje informacije o svim preduzetim radnjama, kako bi javnost imala saznanja da se i kojoj mjeri radi na rješavanju ovih pitanja“, kazala je Milaš.

Ljubiša Filipović, predsjednik Udruženja porodica nestalih, kidnapovanih i ubijenih osoba “Crveni Božur“ je kazao da su “porodice nestalih najugroženija lica u Crnoj Gori jer su izgubili sve što su imali, čak i ono najvrjednije – članove porodica”. “Mi smo godinama apelovali da se ovim porodicama pomogne, u smislu da se makar stambeno obezbijede, na šta smo i dobili obećanje od bivšeg predsjednika Filipa Vujanovića, ali do toga još uvijek nije došlo“, rekao je  Filipović.

Međunarodni dan nestalih osoba ustanovljen je 1981. godine, i podsjeća na pravo porodica da znaju sudbinu svojih najbližih koji se vode kao nestali. Odnosi se na osobe nestale u ratnim sukobima, prirodnim katastrofama, migracijama, osobe kojima je onemogućen kontakt sa porodicom.