Pristupanje Hrvatske EU bilo je prije svega psihološki važno Hrvatima jer su željeli da se distanciraju od postjugoslovenskih država na jugu, i istovremeno da se okonča era tranzicije, ali je nakon prijema uslijedilo jačanje ekstremno konzervativnih, nacionalističkih i liberalnih snaga, navodi Standard.

U tekstu povodom pete godišnjice od prijema Zagreba u EU, bečki dnevnik navodi da je i u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama centralne i istočne Evrope, bzo nakon pristupanja bilo primjetno da Brisel više ne može da izvrši nikakav reformski pritisak, a to je vodilo ka jačanju ekstremno nacionalističkih snaga.

One su ćutale do članstva, a potom se formirale prije svega u civilnom društvu i agitovale protiv manjina i to “prije svega srpske, čija se situacija odmah pogoršala”, konstatuje Standard.

Standard ističe da je došlo do brojnih inicijativa i referenduma za jačanje ekstremno konzervativne slike porodice i društva, koju je podržavala hrvatska katolička crkva, koja je u poređenju sa crkvama drugih evropskih država daleko desno orijentisana.

List navodi da, kao i u susjednoj Srbiji i Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj nedostaje svijest o sekularizmu.

Standard naglašava da Hrvati nisu upali u oči kao veliki Evropljani.

“U Evropskom parlamentu se sa nepovjerenjem gleda na hrvatske poslanike, jer su se oni isticali prije svega time što su se zalagali za interese hercegovačkih nacionalista, to jest jednostrano za jedan narod u susjednoj državi”, konstatuje list.

Jedan neimenovani diplomata EU kritikovao je taj nacioanlistički stav hrvatskih poslanika, ocijenivši da bi u Hrvati glasali i protiv svih ostalih 27 članica.

Standard ističe da je upadljiv bio i pokušaj da se vetom zaustave pristupni pregovori sa Srbijom, što je bilo neuspješno.

“Sada Hrvatska želi što brže da uđe u unutrašnji krug EU i pristupi Šengenu kao i evrozoni. To bi bilo korisno za ostale članice, jer tako turisti iz tih zemalja ne bi morali više satima da čekaju na granicama, a Zagreb bi bio nadležan za zaštitu spoljne granice”, navodi list.

Istovremeno Standard ističe da će protiv toga veto uložiti Slovenija, jer Hrvatska ne priznaje međunarodnu presudu u graničnom sporu.

Standard dodaje da i pored sporova sa susjedima postoji određeno postjugoslovensko zajedništvo, te da to pokazuje ne samo činjenica da mnogi Slovenci rado ljetuju u Hrvatskoj, već i istraživanje prema kojem je 64 odsto Hrvata navijalo za Srbiju protiv Brazila na Svjetskom prvenstvu u Rusiji.