Naučnici su utvrdili da antarktički račići, glavna hrana morskih sisara, mikroplastiku pretvaraju u probavnom sistemu u nanoplastiku, što predstavlja do sada neotkrivenu prijetnju po životnu sredinu.

Rezultati istraživanja koje je sproveo tim sa Univerziteta Grifit predvođen Amandom Doson objavljeni su u časopisu „Nature Communications “.

Istraživanjem je prvi put otkrivena sposobnost račića da fizički izazovu promjenu mikroplastike koju progutaju.

Mikroplastika su komadići plastike manji od pet milimetara koji štete morskom svijetu. Antarktički račići poznati kao antarktički krilovi važni su za okolinu jer predstavljaju hranu mnogim morskim sisarima.

Naučnici su upozorili da mikroplastika u okeanima predstavlja znatan rizik za velike životinje poput kitova, ajkula i manta (vrsta raže manta birostris), koje ih progutaju jedući „zaražene“ račiće.

Istraživanje je pokazalo da krilovi mogu da samelju mikročestice polietilena u nanočestice.

Profesor Bengtson Neš s Grifita kaže da istraživanje otkriva „ranije neotkrivenu dinamiku u prijetnji koju predstavlja zagađenje plastikom“.

Neš je kazao kako to znači da je biološka razgradnja mikroplastike u nanoplastiku vjerovatno raširena unutar većine ekosistema.

Dodao je da štetni učinak probave mikroplastike mora dodatno da se prouči kako bi se obuhvatili potencijalni učinci nanoplastike na ćelije.

Veliki broj studija u području ekologije mora pokazuje egzistencijalnu prijetnju koju predstavljaju milioni tona plastičnog otpada koji svake godine završe u okeanima.

Organizacija Ujedinjenih nacija za okeane nazvala je to „planetarnom krizom“ u trenutku dok se procjenjuje da će proizvodnja plastike globalno nastaviti rast, prenosi sputniknews.com.