Vlada Kosova je usvojila izvještaj nove Državne komisije Kosova za obilježavanje granice o demarkaciji sa Crnom Gorom i zajedno ga sa sporazumom o demarkaciji iz 2015. proslijedila Skupštini na razmatranje.
Komisija, koju je po dolasku na dužnost formirao premijer Ramuš Haradinaj, jutros je predstavila svoje nalaze kabinetu Vlade Kosova te konstatovala da granična linija u sporazumu o državnoj granici između Kosova i Crne Gore iz avgusta 2015. nije u skladu sa administrativnom graničnom linijom bivše socijalističke autonomne pokrajine Kosova.
Kako je predsjedavajući Komisije Špejtim Bulići rekao, tokom pregovora o graničnoj liniji između Kosova i Crne Gore bilo je propusta, predstavljeni su i dokazi da su pojedine površine Kosova ostale van predložene granične linije, ali su se nakon toga uklonile sa pregovaračkog stola.
Dokumenti navode i da su kosovske vlasti vršile efektivnu kontrolu nad tom teritorijom od 1945. do danas.
“Konstatovano je da se tokom pregovora nije obraćala pažnja zvaničnim i kredibilnim kartama kako bi se identifikovala administrativna granična linija između Kosova i Crne Gore, iako su one posjedovale tu administrativnu liniju”, kazao je Bulići.
Zamjenik premijera Kosova iz redova Demokratske partije Kosova Enver Hodžaj nakon izlaganje komisije istakao je da je ona iznijela samo opštu ocjenu ali ne i konkretne dokaze, te da je time još više iskomplikovala situaciju.
Kako je istakao, glavni kriterijum za obilježavanje demarkacije treba da bude katastar, a ne topografija.
“U izvještaju ste naveli da ste imali radnu posjetu Hrvatskoj, a ono što je u tom slučaju interesantno jeste odluka iz juna Međunarodnog arbitražnog suda u slučaju te zemlje koji je nakon sedam godina konstatovao da je jedini kriterijum za određivanje granične linije katastar a ne topografija ili neka karta. Vi ste sve vrijeme koristili argumente topografije, ali pomenite neki slučaj granice u bivšoj Jugoslaviji da se zasnivao na tome. Katastarski argumenti bili su jedini osnov u svim slučajevima”, kazao je Hodžaj.
Bulići je na to odgovorio da cilj ove komisije nije da se bilo ko optuži, već da se radi na pronalasku istine. On je istakao da – ako efektivna kontrola nad spornom teritorijom ili donedavne policijske kazne pećkog regiona u mjestu koji je sada pripao Crnoj Gori – nisu dokazi, onda je upitno šta mogu biti drugi dokazi.
Kabinet je nakon toga na predlog Haradinaja izglasao izvještaj i on je zajedno sa Sporazumom iz 2015. prosleđen Skupštini na razmatranje, prenosi RSE.
Haradinaj je po dolasku na premijersku stolicu formirao novu komisiju kojoj je dodijeljena obaveza da razmotri proces demarkacije sa Crnom Gorom.
Haradinaj je zatražio da njihov izvještaj o demarkaciji bude zasnovan na originalnim, validnim i verifikovanim činjenicama.
Poslanici opozicije do sada su kritikovali način na koji je urađena demarkacija, navodeći da je Kosovo izgubilo 8.000 hektara svoje površine. Među kritičarima je u prošlom mandatu bio i Ramuš Haradinaj.
Ratifikacija sporazuma u Skupštini uslov je Kosovu za dobijanje vizne liberalizacije. Međutim, ona je upitna jer je potrebna dvotrećinska većina, odnosno potrebni su i glasovi opozicije koji do sada nisu mogli da se osiguraju.
Sjedinjene Države podržale su sporazum koji je postigla bivša komisija na čelu sa Muratom Mehom.







0 Comments