Ratko Mladić odbija da prihvati stvarnost, isto kao i srpski šovinistički krugovi u BiH i Srbiji. Za njih je, kao što se zna, Haški tribunal politički instrument protiv svih Srba. Tako implicitno negiraju individualnu krivicu svog ‘junaka’ i njegovih kompanjona. Tako uzimaju za ideološke taoce većinu normalnih srpskih građana, piše Dragoslav Dedović, urednik redakcije DW na srpskom jeziku.
Čak i ako se s pravom kritikuje povremena nedoslednost Haškog tribunala, uopšte nije sporno da bivši general zaslužuje i proces i presudu posle svega što se 1992-95. i po njegovoj volji desilo u BiH. Šteta je samo što zgrada suda nije u Sarajevu, Beogradu ili Banjaluci već u Hagu. Iz blizine bi bilo vidljivije kako ‘junak’ biva ograničenim i banalnim čudovištem. Kako nije u stanju da izrekne makar reč kajanja ili žaljenja. On nema ništa da kaže porodicama svojih žrtava, čak ni porodicama sopstvenih ubijenih vojnika. Kada bi Ratko Mladić mogao još jednom da bira, on bi izabrao da bude Ratko Mladić, piše Dedović.







0 Comments