Uništenje Zemlje zbog klimatskih promjena možda se čini kao daleka budućnost, ali planeta već danas trpi ozbiljne posledice, upozorili su stručnjaci Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).

Globalna srednja stopa rasta nivoa mora porasla je za 50 odsto u poslednje dvije decenije. Temperature su 2017. godine u nekim regionima, od Kalifornije do Vijetnama, već dostigle najviše istorijske nivoe. Poslednje tri godine bile su najtoplije ikad zabilježene, piše u članku objavljenom na internet stranici WEF-a, prenosi Tanjug.

U novom otvorenom pismu šest istaknutih naučnika i diplomata, uključujući i bivšu direktorku Ujedinjenih nacija za klimu Kristijanu Figueres i fizičara Stefana Ramstorfa, upozorava da će za oko tri godine na Zemlji nastupiti najgore posledice klimatskih promjena.

U pismu, objavljenom 28. juna, pozivaju se vlade, kompanije, naučnici i građani da već sada počnu da rješavaju problem svjetske emisije gasova sa efektom staklene bašte. Ako se emisije budu neprestano snižavale do 2020. godine, globalne temperature će vjerovatno izbjeći dostizanje praga nakon kog više nema povratka, napisali su oni.

Navedene pogubne posledice uključuju brzo odumiranje šuma, poplave zbog porasta nivoa mora i nepredvidive promjene vremena, koje bi mogle da nanesu ozbiljne štete poljoprivredi i ugroze život na obalama, gdje živi većina ljudi.

Plan koji predlažu naučnici uključuje šest ciljeva do 2020. godine, i to:

1. Povećanje obnovljive energije na 30 odsto upotrebe električne energije;

2. Izradu nacrta planova za gradove i države za odbacivanje energije od fosilnih goriva do 2050. godine, s finansiranjem od 30 milijardi dolara godišnje;

3. Obezbjeđivanje da 15 odsto svih novih prodatih vozila budu električna;

4. Smanjenje neto emisije gasova nastale krčenjem šuma;

5. Objavljivanje plana za smanjenje 50 odsto emisija koje nastaju krčenjem šuma prije 2050. godine;

6. Podsticanje finansijskog sektora da izdaje više “zelenih obveznica” vezanih za ciljeve ublažavanja efekata klimatskih promjena.

Ciljevi pisma nisu u skladu s prioritetima administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, koja je stavila do znanja da joj klimatske promjene nisu bitno pitanje na dnevnom redu. Naime, na početku juna, Tramp je najavio da će se 2019. godine Sjedinjene Američke Države povući iz Pariskog sporazuma koji postavlja nacionalna mjerila za ograničenje emisija štetnih gasova.

Autori pisma pozvali su gradove i firme na borbu protiv emisija gasova i na ispunjavanje ciljeva Pariskog sporazuma, čak i bez pomoći američke vlade.