Nova studija rađena na temu viška kilograma i gojaznosti, pored već poznatih rizika za zdravlje, usredsredila se i na obim struka (stomaka) i njegov uticaj na zdravlje.

Prema istraživanju, veći obim struka povećava rizik od prerane smrti kako kod muškaraca tako i kod žena. Osobe koje imaju zdravu tjelesnu težinu po indeksu tjelesne mase (BMI) i imaju veći i razvijeniji stomak u odnosu na ostale djelove tijela – takođe su u povećanom riziku od prerane smrti, i to za 22% u odnosu na osobe čije se masti skladište na drugim djelovima tijela. Dodatna težina oko struka naziva se “centralna gojaznost“ i ona se razlikuje od opšte gojaznosti po tome što kod takvih osoba rizik za preranu smrt može da bude veći 13%.

Studija je pokazala da veliki stomak predstavlja možda najveću prijetnju za zdravlje srca. Rizik za srce je 25% veći za osobe sa centralnom gojaznošću i normalnim BMI, 26% za osobe sa centralnom gojaznošću i prekomjernim BMI i čak 56% za osobe sa centralnom gojaznošću i gojaznim BMI (indeksom tjelesne mase).

Višak stomačnog sala određuje se mjerenjem odnosa struka i kukova (mjerenje struka dijeli se sa mjerenjem kukova). Razlika viša od 0,85 za žene i 0,90 za muškarce smatra se centralnom gojaznošću i masti na tom telu su štetnije po zdravlje u odnosu na masti koji se nalaze na drugim djelovima tijela.

Istraživanje je uztelo u obzir podatke 43.000 učesnika ranijih istraživanja sa centralnom gojaznošću prosječne starosti 58 godina koji su praćeni 10 godina. Iako se pokazalo da je rizik od velikog stomaka isti i za muškarce i za žene, primijećeno je da su muškarci skloniji skladištenju masti oko stomaka u odnosu na žene. Prema studiji, žene imaju veću tendenciju ka skladištenja sala u kukovima i zadnjici.

Rizici od viška masti oko stomaka su dijabetes, visok nivo holesterola, upale – rizični faktori za srce. Masti u kukovima i zadnjici ukazuju na manju mišićnu masu u nogama, što takođe povećava rizik za bolest srca, ali u manjem obimu od masti na stomaku. Razlog za to nije u potpunosti jasan, ali se pretpostavlja da masti na stomaku više od masti u kukovima i zadnjici utiču na centralne organe, naročito na jetru.

Zbog svega navedenog, studija savjetuje sve sa centralnom gojaznošću da preduzmu korake u cilju smanjenja rizika za zdravlje u vidu vježbanja i zdrave ishrane. Nažalost, gubitak težine ne mora sigurno značiti i gubitak masti samo oko stomaka, jer se težina gubi ravnomjerno.

Ne postoji usmjeren način mršavljenja samo stomaka čak i sa vježbama poput trbušnjaka. Bilo koja vježba utiče na više djelova tijela, ali je to ipak mnogo bolje nego ne raditi nikakve vježbe i ne rješavati višak telesne težine i masti u organizmu. (Izvor. Krstarica)