Crna Gora stagnira u ključnim oblastima vladavine prava, a korak unazad napravljen je u oblasti saradnje Vlade sa nevladinim organizacijama, ocjena je Instituta alternativa, iznesena na današnjem predstavljanju rezultata istraživanja “Monitoring vladavine prava u Crnoj Gori”.

U fokusu ovog monitoring bila je reforma pravosuđa, javne uprave i policije, borba protiv korupcije, integriteta izbornog procesa, zaštite ljudskih prava i kontrolne funkcije parlamenta.

“U prvom redu mislimo na ključne poluge za uticaj na pravosuđe i probleme u vezi sa: imenovanjem i napredovanjem sudija i državnih tužilaca, unapređenjem transparentnosti u vezi sa ocjenjivanjem, krivičnom, disciplinskom i etičkom odgovornošću, kao i racionalizacijom pravosudne mreže”, kazalaje Dina Bajramspahić.

Milena Milošević je kazala da nedovoljna dostupnost informacija o javnim finansijama predstavlja crnu rupu upravljanja u Crnoj Gori.

“Način na koji se troši budžetska rezerva je tajan. Mi ne znamo kome je i na osnovu kojih kriterijuma isplaćeno preko 62 miliona eura iz budžetske rezerve od 2012. godine naovamo”, rekla je Milošević. Ona je podsjetila na to da je informacija o stanju javnih finansija na lokalnom nivou proglašena tajnom.

Ana Đurnić je ocijenila da je Agencija za sprječavanje korupcije “pasivna u provjeri imovinskih kartona javnih funkcionera, dok su sve izrečene kazne ispod zakonskog minimuma”.

Samo trećina mjera planiranih Strategijom razvoja Uprave policije sprovedeno je tokom prvih šest mjeseci ove godine, saopštila je Aleksandra Vavić. Ona je navela da se “veliki dio aktivnosti koje su dosad realizovane odnosi na iniciranje izmjena i razvoja normativnog okvira”.

Ivana Bogojević je upozorila na zabrinjavajuću činjenicu da nema značajnog napretka u oblasti slobode medija i izražavanja.

“Napadi na novinare se ne kvalifikuju kao krivična djela, a neophodne izmjene i dopune medijskih zakona, koje bi garantovale veću nezavisnost javnog servisa, bolju zaštitu novinarskog integriteta kao i uvođenje reda na tržište elektronskih medija, nisu usvojene”, rekla je Bogojević.

Milica Ražnatović je podsjetila na neuspjehe izgradnje povjerenja u izborni proces u Crnoj Gori, i u tom pogledu naročito istakla pasivnost Državne izborne komisije.

“Državna izborna komisija nije objavljivala informacije koje su bitne za predizborni proces, kao što je to, na primjer, provjeravanje biračkog spiska. Komisija je samo u jednom slučaju, pod velikim pritiskom javnosti, objavila mišljenje kojim je zaključeno da su Zakon o ličnoj karti i Zakon o izboru odbornika i poslanika komplementarni”, rekla je Ražnatović.

Specijalno državno tužilaštvo, prema njenoj ocjeni, nije doraslo svojim novim ovlašćenjima.

“Specijalno državno tužilaštvo je dobilo proširene nadležnosti kada su u pitanju prijave slučajeva kupovine glasova. Ipak, ovo širenje nadležnosti istovremeno nije bilo praćeno jačanjem ljudskih resursa, što je trebalo da bude prvi korak kako bi rad Specijalnog državnog tužilaštva bio što efikasniji i brži”, rekla je Ražnatović.