Britanija je ušla u rat u Iraku “prije nego što su iscrpljene sve opcije za mirno razoružavanje”, izjavio je danas penzionisani britanski zvaničnik Džon Čilkot, predstavljajući svoj izvještaj o ulozi Velike Britanije u iračkom ratu.

Odluka Velike Britanije da 2003. uđe u rat u Iraku je počivala na pravnoj osnovi koja je bila “daleko od zadovoljavajuće”, a razlozi za vojnu akciju koje je predstavio tadašnji premijer Toni Bler su bili preuveličani, zaključak je dugo očekivanog izvještaja komisije na čelu sa Džonom Čilkotom, prenosi Tanjug.

“Izvještaj ne navodi mišljenje o tome da li je vojna intervencija bila legalna ili ne”, rekao je, međutim, Čilkot novinarima i rođacima nekih od britanskih vojnika poginulih u Iraku, prenio Rojters.

“Ipak, zaključili smo da su okolnosti pod kojima je donesena odluka da ima pravnog osnova za vojnu akciju, bile daleko od zadovoljavajućih”, rekao je Čilkot.

Obavještajni podaci o navodnom oružju za masovno uništenje koje posjeduje irački vođa Sadam Husein, a koje je Bler upotrijebio da bi opravdao priključenje američkoj invaziji u Iraku, bili su loši, ali niko nije predstavio podatke koji bi dokazali suprotno, istakao je Čilkot.

Komisija je zaključila da je Britanija ušla u rat u Iraku “prije nego što su iscrpljene sve mirne opcije”, izjavio je danas Čilkot, predstavljajući svoj izvještaj o ulozi Velike Britanije u iračkom ratu.

“Zaključili smo da je Ujedinjeno Kraljevstvo odlučilo da se priključi invaziji na Irak prije nego što su iscrpljene opcije za mirno razrješenje. Vojna akcija tada nije bila posljednja opcija”, istakao je Čilkot.

On je naveo da je vlada tadašnjeg premijera Blera predstavila procjenu prijetnje od oružja kojim raspolaže Sadam Husein sa “sigurnošću koja nije bila opravdana”, kao i da vojno planiranje tog rata i njegovih posljedica nije bilo na nivou tog zadatka.

Čilkot je naveo i da u martu 2003. nije bilo neposredne prijetnje od Sadama Huseina i da je haos u Iraku i regionu koji su uslijedili posle invazije trebalo da budu predviđeni.

On je istakao da je britanski zvaničnici trebalo da znaju rizike od unutrašnjih podjela u Iraku, opasnosti od povećane aktivnosti Al Kaide i mogućnosti da dođe do opšte nestabilnosti u zemlji.

Bler je 2002, godinu dana prije invazije američkih snaga na Irak, obećao tadašnjem predsjedniku SAD Džordžu Bušu mlađem da će biti na njegovoj strani po pitanju Iraka “šta god da se desi”, navodi se u Čilkotovoj izvještaju.

On je istakao i da je intervencija Britanije u Iraku, koja je trajala između 2003. i 2009, bila “daleko od uspješne”.

Komisija za zvaničnu istragu uloge Velike Britanije u iračkom ratu je objavila danas svoj dugo očekivani izvještaj, sedam godina od početka istrage i 13 godina od invazije na Irak 2003. godine, koju su predvodile SAD.

Bler, koji nije želio da komentariše Čilkotov izvještaj prije njegove objave, uvijek je tvrdio da njegova vlada nije izmišljala niti iskrivljavala obavještajne podatke. Danas je izjavio, nakon što je izvještaj objavljen, da je on u tom slučaju “djelovao u najboljem interesu Britanije”.

U toku Čilkotove istrage je između 2009. i 2011. održano više javnih saslušanja, svedočilo je više od 150 svjedoka i pregledano 150.000 dokumenata.

Objava izveštaja je više puta odgođena, djelimično zbog neslaganja oko toga da li u dokument treba da budu ubačeni povjerljivi materijali, uključujući snimke razgovora između Blera i tadašnjeg predsjednika Džordža Buša mlađeg.

Antiratni aktivisti i rođaci neki od poginulih britanskih vojnika se nadaju da će izvještaj zaključiti da je invazija bila ilegalna, što bi otvorilo put da se Bleru sudi za ratne zločine.