Ratni huškači se uvijek izvuku. Najebu oni koji ih bukvalno shvate!
Ovo sam napisao danas na mojoj FB stranici, i to je bila reakcija na oslobađajuću presudu Haškog suda Vojislavu Šešelju.
Zapalo me je da budem jedan od hroničara metežnog i zlog vremena u istoriji balkanskih ljudi (namjerno izbjegavam da kažem naroda) i znam moć riječi, pogotovo onih koje se proturaju kroz suženu svijest uplašenih i sluđenih ljudi. Uplašenome i ugroženome ne treba mnogo da u svome dojučerašnjem dobrom drugu i komšiji prepozna smrtnog neprijatelja ako se nađe vješt i dovoljno amoralan propagandist koji će ga krišom, na stranačkom mitingu ili u nekom ratnohuškačkom biltenu informisati o tome da dobar drug i komšija tajno čiste oružje i lageruju municiju.
Poznata mi je moć propagandističkih laži o nevino zaklanima, đerdanima napravljenim od dječjih prstića, staklenkama punih nevinih dječjih zjenica, poruka koje u drugome vide arhineprijatelja sa kojim se zavazda treba razgraničiti, ali tako da se revidiraju neuki boljševički kartografi, kvaziutopističkih lagarija o nepomućenoj harmoniji jednonacionalnih društava…
Znam ljude koji su iskreno, iz golog ljudskog straha za sebe, svoje najbliže i one koji to nijesu ali su smatrani više svojima od ostalih, povjerovali kako krvožedne ustaše nadiru ka našoj (a oni misle njihovoj) Nevjesti Jadrana. Poznati su mi i oni koji su u riječima ratnih huškača i lokalnih proricatelja apokalipse vidjeli dobar izgovor da do kraja razobruče svoju ubilačku i pljačkašku narav.
Iza svakog ubistva, silovanja, paleži i pljačke stoji riječ.
“U početku bijaše Riječ i Riječ bijaše u Boga i Riječ bijaše Bog. Ona bijaše u početku u Boga. Sve postade po njoj i bez nje ne postade ništa. Svemu što postade u njoj bijaše život i život bijaše ljudima svjetlo; i svjetlo u tami svijetli i tama ga ne obuze“.
Ovako počinje Jevanđelje po Jovanu i taj početak jasno upućuje na zaključak da nema djela bez riječi, da riječ ima tvoračku, božansku moć. Onaj ko ima riječ, taj je u posjedu božanske moći. Ta moć može biti korišćena i za zlo i za dobro.
Ratni huškači poput Vojislava Šešelja, kao i soft verzije nacionalističkih ideologa koji su zagovarali preseljenje i tobože mirnu razmjenu teritorija, su koristili moć riječi za podsticanje na zlo. Oni koji su se dali podstaći, riječi su pretvarali u djela. Djela je mnogo lakše dokazati i krivično – pravno procesuirati pred međunarodnim i domaćim sudovima i zato, kad svim zlikovcima jednom zatreba kakav-takav mir da na tenane svare plodove pljačke i operu krv s ruku, najebu uglavnom oni koji su bukvalno shvatili ratne huškače i ideologe.







g. Vukovicu,
Drago mi je da se u necmu slazemo. Skoro identicno sam juce u drustvu komentarisao ovu temu. Mozda bih je malo prosirio? Jer, prije rijeci – postoji misao/ideja (u sustini to je mozda adekvatnije znacenje biblijske “Rijeci”?).
Jer: “Zar jos ne znate da sve sto ulazi u usta ide u trbuh, i izbacuje se napolje? A ono sto izlazi izlazi iz srca, i ono pogani covjeka. Jer iz srca izlaze zle pomisli, ubistva, preljube, blud,kradje, lazna svjedocenja, hule. I ovo je sto pogani covjeka, a neumivenim rukama jesti ne pogani covjela” (Mateja 17-20).
Nazalost, mi cesto razdvajamo sam cin od ideje koja je dovela do tog cina (cin je vidljiv, materijalan, ideja je tesko vidljiva, jer je spirtualna/duhovna). Tako da mi cesto zaboravljamo uzroke – a fokusiramo se na posljedice.
Zato se kaze: “Svrh svega sto se cuva cuvaj srce svoje, jer iz njega izlazi zivot. Ukloni od usta svojih opacinu i od usana svojih nevaljalstvo udalji!” (Price Solomonove 4.23-24)
Milsim da je sud pogrijesio u oslobadjajucoj osudi – proglasavajuci ideju velike Srbije za politicku – a ne zlocinacku. Ona jeste politicka – ali je po posljedicama zlocinancka. Nije isto ubistvo iz nehata sa ubistvom sa predumisljajem. Niti se isto kaznjavaju.
No plasi me da ce malo ljudi ispravno razumjeti ovo i da ponovo ulazimo u silaznu spriralu koja ce se, ponovo zavrsiti u zlocinu. Volio bih da se varam, ali naglo bujanje nacionalizma u Hrvatskoj, Srbili – ali i u ostalim djelovima Balkana – pa i u CG – ne sluti na dobro. Sva nasa zla pocinju sa strahom mrznjom u srcu i ruznim rjecima na usnama. I lazima.