U Beogradu je kasno sinoć završen 22. Ministarski savjet OEBS na kojem su glavne teme bile borba protiv terorizma, ukrajinska i migrantska kriza, klimatske promjene, kao i rusko-turski spor poslije obaranja ruskog aviona, javlja Tanjug.

Predsjedavajući OEBS i ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić je rekao, u završnom govoru, da su tokom sastanka ulagani napori da se postigne konsenzus o brojnim pitanjima, ali da u pojedinim to nije bilo moguće.

“Da nismo usvojili nijednu odluku večeras, bio bih spreman da proglasim da više ne postoji organizacija, jer nema svrhu ukoliko nema volje za kompromisom. Da je diskusija trajala još pola sata, bio bih u iskušenju da bacim suzavac”, rekao je Dačić, podsetivši da je bio ministar unutrašnjih poslova Srbije.

Među predlozima izjava koje nijesu usvojene nalazi se i ona u vezi sa slobodom okupljanja, izjašnjavanja i medija.

Ambasadorka Crne Gore pri OEBS Slavica Milači je, u ime svoje i više zemalja, izrazila žaljenje što kompromis o ovom pitanju nije postignut i izrazila nadu da će se raditi na povećanju bezbjednosti novinara.

Sumirajući dvodnevnu debatu, ministar Dačić je rekao da je izražena duboka zabrinutost zbog krize u i oko Ukrajine, koja je bila jedan od ključnih elemenata u razgovorima.

Postoji, ukazao je, zajednički interes da kao zajednica reagujemo na izazove terorizma i nasilnog ekstremizma koji duboko pogađaju cjelokupan prostor Evrope i Bliskog istoka.

“Prepoznata je potreba za hitnim rješavanjem migracione i izbjegličke krize, kao i njen značajan uticaj na niz država učesnica i Partnera za saradnju, s obzirom da OEBS može da odigra korisnu ulogu u reagovanju na krizu”, kazao je Da;i’, prenosi Tanjug.

I dok se, kako je istakao, države članice nijesu složile u pogledu osnovnih uzroka krize u i oko Ukrajine, izrazile su snažnu podršku kontinuiranom širokom angažovanju OEBS-a u ovoj krizi.

“One su, takođe, izrazile posvećenost intenziviranju napora usmerenih ka daljoj deeskalaciji i spremnost da preduzmu dodatne korake podrške njenom rešavanju mirnim sredstvima, uz puno poštovanje normi i principa međunarodnog prava, sadržanih u Povelji Ujedinjenih nacija i Završnom aktu iz Helsinkija”, rekao je srbijanski ministar.

Postignuta je, dodao je, široka saglasnost da učvršćivanje primirja u istočnoj Ukrajini i preduzimanje daljih koraka u pravcu postizanja trajnog političkog rješenja mora i dalje ostati najviši prioritet kako bi se izbjegao novi gubitak života i ljudska stradanja, a što bi predstavljalo osnovni uslov za napredak u prevazilaženju šire krize evropske bezbjednosti.

“Istaknuto je da se suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine moraju u potpunosti poštovati. Jedan broj država učesnica je izneo stav da je kriza u i oko Ukrajine nastala kršenjem principa sadržanih u Završnom aktu iz Helsinkija, posebno u vezi sa statusom Krima”, rekao je Dačić.

Konstatujući uporno nastavljanje razilaženja u pogledu percepcija bezbjednosnih prijetnji, države učesnice su prepoznale da, naročito u doba kada se region OEBS-a suočava s nizom složenih bezbednosnih izazova koje nijedna država ne može sama da riješi, napori za obnavljanje povjerenja među državama učesnicama moraju da se intenziviraju.

“Uprkos tome što države učesnice imaju različita viđenja o najboljim načinima za uključivanje u konstruktivni dijalog u cilju iznalaženja zajedničkih rešenja za ove izazove, značaj uključivanja u takvu debatu nije osporavan, a prilike za saradnju u zajedničkom suprotstavljanju ovim izazovima se moraju pronaći i podržati”, kayao je Dačić.

Svaki sukob, istakao je on, kako u prostoru OEBS tako i u susjednim regionima, zahtijeva akciju zasnovanu na solidarnosti i zajedničke napore, kao i poštovanje kulture konsenzusa.

Dačić je dodao da su države učesnice prepoznale potrebu da se preduzmu dodatni zajednički napori kako bi se pospješilo rješavanje zamrznutih sukoba, koji će nastaviti da ugrožavaju svakodnevne živote pogođenog stanovništva i da predstavljaju bezbjednosni rizik za region OEBS sve dok ne budu riješeni.

“Imajući u vidu pogoršanje situacije na terenu, jedan broj država učesnica pozvao je strane da unesu novu energiju u napore za rešavanje ovih sukoba, uključujući kroz obezbeđivanje kontinuiteta uspostavljenih pregovaračkih formata i, gde je to moguće, učestalije održavanje sastanaka, uključujući na najvišim nivoima, i učešće na njima u dobroj veri”, rekao je Dačić.

Sve strane su, dodao je, takođe pozvane da se suzdrže od upotrebe nasilja i da rade na smanjenju tenzija i izgradnji povjerenja, u potpunosti koristeći prednosti uloge koju OEBS može da ima u podršci odgovarajućim inicijativama.

Prepoznata je, napomenuo je, potreba za jačanjem transparentnosti u vojnoj oblasti, unošenjem nove energije u napore ka iznalaženju zajedničkog polazišta za pokretanje dijaloga o modernizaciji i ažuriranju režima kontrole konvencionalnog naoružanja, kao i mjera za izgradnju povjerenja i bezbjednosti, kao nezaobilaznog elementa za ponovnu izgradnju kooperativne bezbjednosti u Evropi.

“Poseban akcenat stavljen je na borbu protiv terorizma u svim njegovim oblicima i načinima ispoljavanja, uključujući fenomen stranih boraca terorista, kao i na suprotstavljanje radikalizaciji i ekstremnom nasilju koji mogu da dovedu do terorizma”, istakao je Dačić.

Podržani su kontinuirani napori Organizacije za rješavanje transnacionalnih pretnji, kao i drugih značajnih prijetnji i izazova koji pogađaju region OEBS, uz snažno suprotstavljanje netoleranciji i diskriminaciji vjerskih i etničkih manjina, obezbjeđujući slobodu vjeroispovesti i uvjerenja, i promovišući međureligijski i interkulturalni dijalog, naveo je šef srbijanke diplomatije.

Ministarskim savjetom je okončano jednogodišnje predsjedavanje Srbije organizacijom, koje je, prema ocjeni učesnika, bilo veoma uspješno.