Autorka: Marija Taušan BIRN Sarajevo
Od usvajanja Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina u decembru 2008. godine, riješeno je 30 odsto prijava za ratne zločine.
Međutim, rok za rješavanje najsloženijih predmeta postavljen u Državnoj strategiji, koji ističe u decembru 2015, definitivno neće moći biti ispoštovan.
Tokom tih sedam godina od kako je usvojena strategija, ukupno je optuženo 750, a obustavljen je postupak protiv više od 2,110 ljudi.
Međutim, pravosudnim institucijama ostaje da do decembra 2023. godine optuže ili obustave istrage protiv najmanje 7,000 prijavljenih da su počinili ratni zločin.
Pored problema kao što je relativno mali broj tužitelja – 40 na državnom nivou – složenosti istraga, i činjenice da su pojedini osumnjičeni pobjegli u susjedne zemlje, a neki svjedoci preminuli, Bosna i Hercegovina se suočava i sa nedostatkom političke podrške za procesuiranje visoko rangiranih počinilaca i očitim nedostatkom volje medu tužiocima da podižu optužnice.
Tokom nedavne posjete Bosni i Hercegovini, glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Serge Brammertz rekao je za BIRN se čini da pravosuđe nije dovoljno posvećeno procesuiranju ratnih zločina u skladu sa Državnom strategijom.
“Moram reći, uz dužno poštovanje mojim kolegama tužiocima, da nisam uvijek bio uvjeren da oni zaista žele da ozbiljno rade na predmetima ratnih zločina”, rekao je Brammertz.
Ubrzavanje procesa
Ukoliko svi zaostali predmeti treba da budu riješeni u narednih osam godina, proces očito mora da se ubrza.
Državnom strategijom je bilo predviđeno da najsloženije predmete procesuira Tužilaštvo BiH, a manje složene kantonalna i okružna tužilaštva.
Nadzorno tijelo za praćenje sprovođenja Strategije je na ranijim sjednicama isticalo da Tužilaštvo BiH treba prioritetno da procesuira najsloženije predmete, kao i da je potrebno intenzivirati proces prenošenja manje složenih slučajeva entitetskom pravosuđu.
Međutim, Tužilaštvo BiH je izloženo kritikama da resurse troši na predmete koji bi trebali biti ustupljeni entitetskom pravosuđu.
Iz Ministarstva pravde BiH kažu za BIRN da, i pored značajnih kadrovskih i materijalnih kapaciteta kojima raspolaže Tužilaštvo BiH, nisu ostvareni zadovoljavajući rezultati.
Oni ukazuju na to da Tužilaštvo troši vrijeme na predmete koji u kasnijoj fazi budu prebačeni entitetskom pravosuđu. Osim toga, razdvajaju predmete protiv više izvršilaca na više optužnica iako se radi o istim događajima.
“Ovakvom praksom troše se kadrovski i materijalni resursi Tužiteljstva BiH na procesuiranje predmeta koji su, po svojoj prirodi, trebali još u fazi istrage biti ustupljeni entitetskom pravosuđu, ali i resursi Suda BiH, koji vodi razdvojene postupke po jednom događaju umjesto da se ubrza proces”, ističu iz Ministarstva.
Iz Tužilaštva BiH su prije dvije nedelje saopštili da su u proteklih deset godina za ratne zločine optužili 509 osoba, od kojih 235 u posljednje dvije i po godine.
Glavni haški tužilac Serge Brammertz smatra da je to značajan uspjeh, ali da brojke nisu sve.
“Brojke su samo jedan deo jednačine, i ne govore ništa o kvalitetu, ozbiljnosti, težini i kriterijumima koji su korišteni pri izboru tih predmeta”, rekao je on.
“Postoje različiti problemi pri prebacivanju predmeta… Čuo sam od entitetskih tužilaca da su neki slučajevi koji su im prebačeni bili samo parcijalni, kao i manji slučajevi… takođe, postoje mnogi važni i veliki slučajevi o kojima se u medijima govori uvjek kada je neka godišnjica, pa bi ti slučajevi trebalo da imaju najveći prioritet, jer izazivaju tenzije i bacaju negativno svetlo na tužilaštvo”, rekao je Brammertz.
On je dodao da je jasno da neće biti ispoštovani rokovi iz Strategije i da se od sada treba staviti prioritet na složene predmete.
Biraju lakše predmete
Protiv nekadašnjeg tužioca Tužilaštva BiH Muniba Halilovića nedavno je pokrenut disciplinski postupak zbog neprocesuiranja jednog predmeta ratnog zločina.
Halilović je u svojoj odbrani naglasio da taj predmet nije radio jer nije spadao u najsloženije predmete ratnog zločina, kako je propisano Strategijom, koja tužitelje obavezuje da prioritet stavljaju na složene i osjetljive slučajeve.
On je pozvao disciplinskog tužioca da goni one tužioce koji su zbog ispunjenja norme namjerno podizali optužnice u jednostavnijim predmetima.
“Veliki broj tužilaca u Tužilaštvu BiH radi upravo tako. Ima tamo tužilaca koji nikada nisu podigli optužnicu u predmetu iz najsloženije kategorije. To je posao za disciplinskog tužioca, da se upita zašto se dozvolilo nekima da biraju najlakše predmete”, rekao je Halilović pred disciplinskom komisijom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.
U Ministarstvu pravde BiH navode nekoliko koraka koje je potrebno preduzeti da bi se najsloženiji i najprioritetniji predmeti mogli procesuirati u kraćim rokovima.
“Potrebno je preispitati kriterije za kategorizaciju složenih i manje složenih predmeta, eliminisati vođenje paralelnih istraga na državnom i entitetskom nivou, kao i na cjelovit način riješiti pitanje ustupanja i preuzimanja predmeta”, kaže portparolka ovog ministarstva Marina Bakić.
U Ministarstvu pravde ipak vjeruju da će rok od 15 godina za rješavanje svih predmeta ratnih zločina moći biti ispoštovan zahvaljujući finansijskoj pomoći Evropske unije (EU) uz pomoć koje je angažovan dodatni kadar u pravosuđu.
“Očekivati je ispunjenje ovog cilja iz Strategije uz pomoć koju je pružila EU kroz projekat IPA, čiji je cilj smanjenje broja predmeta ratnih zločina u tužilaštvima za 50 odsto u periodu od pet godina. Već se pokazuju rezultati u skladu s planom rada”, kaže Bakić.
0 Comments