Austrijska Hypo banka odobrila je zajmove od 42 miliona netransparentnoj firmi Bigova bay kako bi izgradila turistički projekat u Crnoj Gori, čija gradnja nije počela ni osam godina nakon isplate prve tranše kredita, pokazuje istraživanje Balkanske istraživačke mreže (BIRN).

Zvanična dokumentacija u koju je BIRN imao uvid otkriva da je Hypo Alpe Adria, nacionalizovana pod težinom ogromnih dugova i gomilom rizičnih kredita, znala da su austrijski milijarder Martin Schlaff i srpski tajkun Vojin Lazarević od samog početka bili povezani sa poslom, iako formalno nijesu imali veze sa firmom Bigova bay, prenose Vijesti.

U privrednom registru kao vlasnik te kompanije navedena je firma Robert Placzek Holding, izvršni direktor je Moše Ruso, a ovlašćeni predstavnik Branka Lazarević.

Ta firma, sa sjedištem u Kotoru, osnovana je 2006. godine, samo nekoliko mjeseci prije nego što je od austrijske Hypo banke zatražila kredit od 20 miliona eura za kupovinu 100 hektara zemlje na rtu Trašte iznad Bigova. Hypo banka je u junu 2007. pristala da firmi pozajmi novac, uzimajući kao zalog zemlju koja je trebalo da bude kupljena, Lazarevićevu porodičnu kuću od 1,4 hiljadu kvadrata u Kotoru i njegovu mjenicu.

Međutim, kako se navodi u istraživanju, veliki dio zemlje koju je firma kupila od mještana nije bio zvanično registrovan kao zalog za kredit, a neki djelovi čak nijesu ni propisno upisani u zemljišne knjige kao prodati.

Banka, koja je u međuvremenu prodata, nacionalizovana, spasena uz pomoć sedam milijardi eura od austrijskih poreskih obveznika, pozvala je 2009. revizore Price Waterhouse Coopers-a (PwC) da procijene njene sve lošije finansije. Otkrivene su desetine rizičnih kredita, uključujući i one odobrene firmi Bigova bay. PwC je procijenio da je taj zajam bio pokriven zalogom od svega 8,5 miliona eura, prenosi Mina.

Dokumenta iz katastra, u koje je BIRN imao uvid, otkrivaju da je 2008. samo sedam od ukupno 100 hektara zvanično registrovano kao obezbjeđenje za kredit. Bez obzira na to upozorenje, Hypo banka je 2013. odobrila firmi Bigova bay i drugi kredit od 22 miliona eura, koji je bio dio kompleksnog aranžmana između firme Martina Šlafa, Robert Placek holdinga, ofšor kompanije Vojina Lazarevića Aralsoft Limited i Hypo banke.

Schlaffov Robert Placzek tada je postao zvanični vlasnik firme, preuzimajući i osnovni kredit od 20 miliona i drugi od 22 miliona eura. Drugi kredit nije smio da se koristi za izgradnju projekta, već za otplatu tri naizgled nepovezana kredita kod Hypo banke koja su odobrena dvijema firmama u vlasništvu Lazarevića Navy invest i Rudnap.

Za te kredite, navode u Hypo banci, postojao je rizik da neće biti vraćeni po uslovima koje je postavila Heta Asset Resolution, kompanija osnovana da reguliše loše dugove te banke.

Kao rezultat toga, dug je prenijet sa Hypo Srbija banke na Heta Asset Resolution u vlasništvu austrijskih poreskih obveznika. Portparol Hypo banke rekao je za BIRN da je osnovni kredit bio rizičan, a da je drugi zajam organizovan kako bi se poboljšao pravni položaj Heta.

Lazarević je odbio da odgovori na pitanja BIRN-a u vezi sa firmom Bigova bay. Lazarević je bio poslanik Narodne stranke i savjetnik tadašnjeg premijera Filipa Vujanovića.

U odgovoru na pitanje BIRN-a zašto je banka pozajmila firmi još 22 miliona uprkos zabrinutosti oko prvog kredita, portparol Hete insistirao je na tome da je promjena vlasništva u korist Šlafa u interesu Hete i da ju je Heta i inicirala.

Firmu Bigova bay registrovao je u Kotoru u maju 2006. godine biznismen iz Beča Predrag Lupšić. On je u ljeto 2006. počeo da kupuje zemljište od lokalnih vlasnika po cijeni od 25 eura po kvadratu. U decembru 2011. Bigova bay za hiljadu eura prodaje of šor firmi sa Kipra Aralsoft Limitedu, koju kontroliše Lazarević. U vrijeme kada je potpisan ugovor o kreditu iz 2013. Lazarević firmu prodaje Schaffu za hiljadu eura, ali mu je dug u Hypo Srbija banci od 22 miliona u potpunosti otplaćen.

Prema BIRN-u Bigova bay je do sada kupila oko 90 hektara na toj lokaciji. Šlaf 2014. nije uspio da kupi susjedno parče zemlje, bivšu vojnu lokaciju, koje mu nedostaje, jer je ponudu odbacila tenderska komisija na čijem čelu je bio ministar turizma, Branimir Gvozdenović.

Vlada je krajem maja usvojila nacrt izmjena i dopuna državne i lokalne studije za prostor Bigovo – Trašte koje obuhvata lokaciju za projekat Bigova Bay. Kako je navedeno u studiji, predviđena je izgradnja dva hotela sa 551 sobom, 357 apartmana i 230 vila.

U studiji je navedeno da je većinski vlasnik zemljišta na rtu Trašte, kompanija Robert Placzek Holding iz Austrije i da je za izradu studije korišćen master plan kojeg je ona završila u martu ove godine.