U pismu dostavljenom zagrebačkom Jutarnjem listu Najs je reagovao na članak objavljen u Njujork Tajmsu u kojem se ističe da je Srbija pred Medjunarodnim sudom pravde prikrila neke od ključnih dokaza svoje uloge u ratu u BiH od 1992. do 1995. godine, učinivši nedostupnim dio transkripata sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane uz odobrenje Haškog tribunala.

"Nagodba Del Ponteove sa Beogradom nije imala nikakvu pravnu osnovu. To je bio nepotreban ‘dil’ koji je Beogradu služio samo da prikrije dokaze o umiješanosti Jugoslavije u ratove u Hrvatskoj i BiH od Medjunarodnog suda pravde, ali i od vlastite javnosti", navodi Najs.

On ističe da nova vlast u Beogradu nije imala ništa protiv da se na zatvorenoj sjednici Haškog tribunala ti "zaštićeni" dokumenti upotrijebe kao dokazni materijal protiv Miloševića.

"Tužilaštvo ne samo da nije ništa dobilo od tog dogovora, nego je i stvorilo nepoželjan presedan, jer je posle toga Beograd počeo primjenjivati iste uslove za slične dokumente i to s uspjehom, jer je Del Ponteova opet lično odobravala takve inicijative Beograda", tvrdi Najs.

On navodi da odluka o odobrenju "zaštitnih mjera" potiče lično od Del Ponte, koja je u pismu tadašnjem jugoslovenskom ministru spoljnih poslova Goranu Svilanoviću u maju 2003. godine dala saglasnost za zaštitne mjere "razumnog" dijela iz kolekcije dokumenata Vrhovnog savjeta odbrane, a da niko iz Tužilaštva prethodno nije pregledao te dokumente.

Najs ističe da je upozorio Del Ponte da ne pravi ustupke Srbiji i da je htio te dokumente da upotrijebi na otvorenim sjednicama sudjenja Miloševiću.

"Nije slučajno da je Beograd u to vrijeme preko Del Ponteove pokušao da postigne dogovor i time ojača svoju poziciju u pravnoj proceduri koja je bila pred njima", rekao je Najs.

Pravni zastupnik BiH u postupku pred Medjunarodnim sudom pravde u tužbi protiv Srbije za genocid Sakib Softić rekao je za Jutarnji list da je sadržaj spornih dokumenata mogao da utiče na ishod tužbe BiH, ali i tužbe Hrvatske.

"Transkripti razgovora sa sjednica VSO sadrže detalje ratnih sastanaka jugoslovenskih političkih i vojnih čelnika, a važni se dokumenti odnose i na takozvani 30. kadrovski centar Generalštaba Vojske Jugoslavije, koji je bio zadužen za Republiku Srpsku i na 40. kadrovski centar, koji je bio zadužen za takozvanu Republiku Srpsku Krajinu", rekao je Softić.

Iz haškog Tužilaštva saopštili su Jutarnjem listu da nemaju namjeru da reaguju dok ne pročitaju cjelokupni tekst Najsovog pisma.

Srna