Od početka ove godine 758 osoba je tražilo azil u Crnoj Gori, od čega je troje dobilo status izbjeglice a, kako su kazali iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), razlog malog broja odobrenih zaštita je to što je Crna Gora najčešće tranzitna država za tražioce azila.

Tokom prošle godine, od 2.312 osoba koje su tražile azil u Crnoj Gori, MUP je odobrio četiri zaštite- dva statusa izbjeglice osobama iz Sirije i dvije dodatne zaštite.

Kako je saopšteno agenciji Mina iz MUP-a, dodatne zaštite se dodjeljuju u situacijama kada u državama porijekla rat nije formalno na snazi, poput Nigerije, ali se procijeni da bi povratkom u matičnu državu tražiocima azila, bilo ugroženo neko od osnovnih ljudskih prava.

Podnosioci zahtjeva za dobijanje azila u Crnoj Gori, kako su kazali, mahom dolaze iz ratom obuhvaćenih područja Sirije, Somalije, Eritreje, Konga, Gambije, a bilo je i pojedinačnih slučajeva tražilaca azila iz Avganistana, Iraka, Kameruna, Liberije i Jemena.

Pored bijega od rata, najčešći razlozi za traženje azila su strah od progona zbog rasne, vjerske, političke ili pripadnosti određenoj društvenoj grupi, loše ekonomsko stanje, kao i želje za boljim uslovima života.

Na pitanje zašto je mali broj osoba koje dobiju azil, iz MUP-a su objasnili da razlog leži u činjenici da tražioci azila Crnu Goru ne doživljavaju kao krajnju destinaciju, već kao tranzitno područje.