Pet parlamentarnih opozicionih stranaka zatražilo je danas održavanje vanredne sjednice Skupštine Crne Gore 30. januara na kojoj bi se donijela Rezolucija o odgovornosti za neuspjeh u rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića.

Zahtjev su podnijeli Srpska lista, Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija, Narodna tranka i Demokratska srpska stranka.

Kako se navodi u predloženoj rezoluciji "ustavorna skupština ocjenjuje da u konkretnom slučaju postoji jasna i nesporna objektivna odgovornost čelnih ljudi policije, tužilaštva i sudstva za neuspjeh u postupku rasvjetljavanja ubistva Jovanovića".

Predlaže se da ustavotvorna Skupština usvoji Rezoluciju potvrđujući privrženost vrijednostima demokratije i opredjeljenje Crne Gore da ih usvoji, svjesna obaveza koje se pred njom postavljaju kao uslov prijema u Evropsku uniju. "Treba imati na umu ukazivanje EU na obaveza beskompromisnog obračuna sa organizovanim kriminalom i jačanju vladavine prava".

Podsjeća se da je ubistvo Jovanovića, nekadašnjeg poslanika u parlamentu i glavnog i odgovornog urednika lista Dan, izazvalo "opšte gnušanje i osudu domaće i međunarodne javnosti, uz jednodušnu ocjenu da je to napad na slobodu javne riječ i izazov organizovanog kriminala državi".

"Ustavotvorna skupština konstatuje da se u svim izvještajima međunarodnih institucija, posebno EU, hvatanje i kažnjavanje inspiratora, nalogodavaca i izvršioca ubistva Jovanovića tretira kao test sposobnosti Crne Gore i njenih institucija da preuzmu odgovornosti koje proizlaze iz članstva u EU i drugim integracijama", kaže se u Rezoluciji.

Konstatuje se da su policija i tužilaštvo tokom čitavog perioda nakon ubistva Jovanovića uvjeravali domaću i međunarodnu javnost u odlučnost da se zločin do kraja rasvijetli i svi odgovorni privedu pravdi, i da postoje čvrsti dokazi o krivici bar jednog učesnika u ubistvu, protiv kojega je podignuta optužnica.

"Ustavotovorna skupština uočava i dijeli zaprepašćenje i ogorčenje javnosti nakon oslobađajuće prvostepene presude u slučaju ovog zločina, i konstatuje da je tom presudom ionako slabo povjerenje građana u državne institucije dodatno i ozbiljno oslabljeno", navodi se u Rezoluciji.

Predlaže se da Ustavotvorna skupština, "poštujući nadležnost drugih organa vlasti i činjenicu da sudski postupak još nije pravosnažno okončan, koristi svoje pravo i dužnost da, kao organ sa najvećim političkim legitimitetom i reprezentativnošću, u okviru svoje političke i kontrolne funkcije iznese svoj stav o uzrocima i implikacijama prvostepene presude u slučaju ubistva Jovanovića".

"Ustavotvorna skupština smatra očiglednim da je čitav državni mehanizam zadužen za progon kriminala, počev od policije, preko tužilaštva, do sudstva, zakazao u slučaju ubistva Jovanovića", kaže se u Rezoluciji.

Ističe se da nijesu identifikovani, a kamoli uhapšeni i predati pravdi inspiratori, naručioci i izvršioci ubistva, niti ima indicija da će to uskoro biti, a jedini optuženi za saučesništvo, prvostepeno je oslobođen optužbe, usled nedostatka dokaza.

"Ove činjenice na žalost potvrđuju ocjene međunarodnih institucija o nesposobnosti, korumpiranosti i vezi pojedinih segmenata državne uprave sa organizovanim kriminalom", navodi se u Rezoluciji.

"Ustavorna skupština ocjenjuje da u konkretnom slučaju postoji jasna i nesporna objektivna odgovornost čelnih ljudi policije, tužilaštva i sudstva za neuspjeh u postupku rasvjetljavanja ubistva Jovanovića", kaže se u Rezoluciji.

Ističe se da postoji nesumnjiva i hitna potreba da se u okviru izvršne i sudske vlasti pokrene odlučna i otvorena istraga i utvrde svi propusti učinjeni u vođenju ovoga slučaja i odgovornost za njih.

Predlaže se da Ustavotvorna skupština pozove sve odgovorne rukovodioce navedenih institucija da podnesu ostavke, kao znak objektivne odgovornosti za neuspjeh u otkrivanju odgovornih za ubistvo Jovanovića, i otvore politički prostor da se pristupi korjenitim i stvarnim reformama tih institucija.

"Ukoliko se ogluše o ovaj poziv, Ustavotvorna skupština zahtijeva od Ustavom i zakonom ovlašćenih organa da pokrenu postupke za njihovu smjenu", kaže se u Rezoluciji.

U obrazloženju Rezolucije ocjenjuje se da je ubistvo Jovanovića, izazvalo opšte ogorčenje i osudu domaće i strane javnosti i da je taj čin označen kao napad na osnovne vrijednosti demokratije, slobodu javne riječi i kao otvoreni izazov državi.

Napominje se da su međunarodne institucije, naročito one koje ocjenjuju spsobnost Crne Gore da ispuni uslove za članstvo u EU, posvetile su posebnu pažnju ovom slučaju, ističući ga kao test sposobnosti i odlučnosti Crne Gore da osigura ličnu bezbjednost građana i obračuna se sa organizovanim kriminalom.

Ocjenjuje se da je u navedenim okolnostima, oslobađanje odgovornosti optuženog za saučesništvo u ubistvu Jovanovića djelovalo kao šok za cjelokupnu javnost.

"Bez obzira što se radi o prvostepenoj presudi, javnost je to doživjela kao izraz nemoći države da se otkriju inspiratori, nalogodavci i počinioci ovoga zaločina, odnosno kao potvrdu sada već opšteg uvjerenja u korumpiranost državnog aparata", navodi se u obrazloženju Rezolucije.

Navodi sa da Skupština, kao institucija sa navećim političkim legitimitetom, ima pravo i dužnost da, u okviru ustavnih ovlašćenja, iskaže svoj politički stav o svim pitanjima i događajima koji izazivaju odjek u javnosti i oblikuju njen stav o funkcionisanju države.

"Presuda u slučaju ubistva Jovanovića svakako spada u takve događaje", smatraju u crnogorskoj opoziciji.

RTCG