Crnogorsko tužilaštvo nije uložilo napor u istrazi ratnih zločina, nema proaktivnog stava kako bi pokušali da identifikuju moguće osumnjičene, a saradnja sa kolegama iz drugih država zasniva se na neformalnim, uopštenim zahtjevima.

“Strategije tužilaštva za postupak pred sudom su sporne i sa stanovišta ocjene dokaza i identifikacije zakona koje treba primijeniti”.

To piše u Izvještaju eksperta Evropske unije Mauricija Salustre (Maurizio Salustro), koji je procjenjivao kako se Crna Gora bavi ratnim zločinima, prenose Vijesti na svom portalu.

Salustro preporučuje izradu strategije tužilaštva kako bi se identifikovala serija događaja u kojima su najvjerovatnije Crnogorci umiješani u izvršenje ratnih zločina.

“Neki kriminalni fenomeni tokom konflikata u regionu su dobro poznati, poput takozvanih ‘vikend četnika’. Početna tačka u razvijanju strategije mogla bi biti kreiranje liste događaja gdje se umiješanost Crbnogoraca čini vjerovatnija (napad na Dubrovnik, pljačkanje kuća civila, itd.), pa potom pristupiti svim izvorima informacija – strana tužilaštva, Haški tribunal, arhive NVO, intervjui na terenu, dostupni zvanični dokumenti…

Drugim riječima, umjesto širenja okolo neformalnih zahtjeva za saradnju, potragu za informacijama i dokazima treba organizovati odabirom ciljanih događaja i njihovom proaktivnom provjerom”.

Salustro piše da mu nije jasno zašto je tužilaštvo u slučaju “Deportacija” postupilo potpuno suprotno u odnosu na “Bukovicu”, tvrdeći da se nezakonita deportacija desila u vrijeme i u vezi sa ratom u BiH koji nije bio međunarodni, pri čemu su civili zaštićeni od progona ma gdje bili, tako da svako maltretiranje može biti ratni zločin pod uslovom da postoji veza sa ratom, prenose Vijesti.