Od čega smo napravljeni?

by | apr 12, 2014 | Svaštara | 0 comments

Ljudsko tijelo ima 206 kostiju, ne računajući brojne male i srasle. Njihova težina čini od 12% do 20% težine tijela. Makar polovina težine ljudskih kostiju otpada na vodu i tečnosti, te se kaže da da su suve kosti teške samo 6-7% težine tijela.

Tijelo odraslog muškarca sadrži približno 57% vode, ali ako gledamo po težini, vodonika ima svega 11%, dok ako gledamo uzajamni odnos atoma u vodi, vodonikovih atoma ima ukupno 67%. Na taj način, najveći dio težine (mase) ljudskog tijela dolazi od kiseonika, ali najveći broj atoma u tijelu su vodonikovi.

Ako gledamo prema vrsti ćelija, naše tijelo sadrži stotine različitih vrsta ćelija, ali zanimljivo je da najveći broj ćelija u ljudskom tijelu (mada ne i težinski najviše) ne čine ljudske ćelije, već ćelije različitih bakterija koje normalno (simbiotski) žive u našem probavnom traktu i pomažu nam da varenjem nama nesvarljivih materija dolazimo do energije.

Skoro 99% prosječnog ljudskog tijela čini samo šest hemijskih elemenata: kiseonik, ugljenik, vodonik, azot, kalcijum i fosfor. Samo oko 0,71% (težinski, to je oko pola kg) sačinjeno je od sljedećih pet elemenata: sumpora, kalijuma, natrijuma, hlora i magnezijuma. Svi navedeni elementi su neophodni za život. Ostali elementi se nalaze u tragovima i za više od njih deset se smatra da su neophodni za životne funkcije ili da igraju bitnu ulogu u održavanju dobrog zdravlja.

Zanimljivo je da je i u kosmosu odnos elemenata sličan.

Tijelo prosječog stanovnika trećeg kamena od Sunca sadrži približno 7 × 1027 atoma (7.000.000.000.000.000.000.000.000.000), koji predstavljaju tragove najmanje 60 hemijskih elemenata. Savremena medicina i fiziologija smatra da oko 25 od tih elemenata igraju neku od aktivnih uloga u životu i zdravlju ljudi.

Svi elementi potrebni za život čovjeka relativno su uobičajeni u Zemljinoj kori, a oni najčešći su vrlo neophodni za naše funkcionisanje. Jedini izuzetak je aluminijum, koji iako je treći elemenat u Zemljinoj kori, nije bitan za rad živih ćelija. Međutim, u većim količinama štetan je po naše zdravlje.

Ovo su izvodi iz teksta “Od čega se sastoji naše telo?”, objavljenog na Astronomija.co.rs

0 Comments

Submit a Comment