Svi narodi u Crnoj Gori, ukljucujuci i vecinski crnogorski narod, prema zakonu moci ce da imaju status manjine, pisu “Vijesti”. Ta mogucnost predvidjena je Nacrtom zakona o manjinskim pravima. List pise da i Srbi, ako to zele, mogu imati status manjine, kao i da Crnogorci mogu biti manjina u opstinama u kojima ih ima manje od drugih naroda.

Na popisu stanovistva u Crnoj Gori 2003. godine oko 43 odsto gradjana izjasnilo se kao Crnogorci, a 32 odsto kao Srbi.

Prema tom popisu, u Crnoj Gori zivi oko osam odsto Bosnjaka, sedam odsto Muslimana i preko pet odsto Albanaca.

Manjina je svaka grupa drzavljana Republike, brojcano manja od ostalog preovladjujuceg stanovnistva, odnosno manjina koja ima zajednicke etnicke, vjerske ili jezicke karakteristike, razlicite od ostalog stanovnistva, istorijski je vezana za Republiku i motivisana zeljom za iskazivanjem i ocuvanjem nacionalnog, etnickog, kulturnog, jezickog i vjerskog identiteta, stoji u clanu 2 Nacrta zakona.

Dilema da li ce gradjani Crne Gore koji se nacionalno osjecaju Srbima dobiti status manjine potencirana je prije svega zbog fenomena da je na popisu 2003. u jednoj familiji bilo i Crnogoraca i Srba, pa je kompromisno rijesena u Nacrtu zakona o manjinskim pravima, pisu “Vijesti”.